Dok politički lideri govore o daljim koracima u vezi sa sukobom u Ukrajini, pojedini analitičari upozoravaju da bi nastavak sadašnje dinamike mogao da proizvede posledice koje prevazilaze dosadašnje okvire konflikta.

Američki portal Responsible Statecraft skreće pažnju na događaj koji se odigrao dok su zapadni lideri napuštali samit Grupe sedam u Evijanu, gde su govorili o „strateškom buđenju u podršci Ukrajini“.

Istovremeno, noćno nebo iznad Moskve osvetljavao je požar na naftnoj rafineriji udaljenoj svega 14 kilometara od Kremlja, nakon ukrajinskog napada bespilotnim letelicama. Portal navodi da je taj napad u mnogim zapadnim prestonicama dočekan više sa odobravanjem nego sa zabrinutošću.

Autor teksta ocenjuje da je tokom najnapetijih perioda Hladnog rata zapadna diplomatija počivala na oprezu i strahu od nepoznatih posledica, dok danas, kako navodi, preovlađuje uverenje da se sukob može držati pod kontrolom.

Prema toj proceni, u delu evropskih političkih i stručnih krugova postoji stav da duboki udari na centralne delove Rusije predstavljaju relativno jeftin način da se Moskva primora na prekid vatre. Istovremeno se polazi od pretpostavke da Evropa može da nastavi koordinaciju vojnih aktivnosti sve dok su poreski obveznici spremni da snose troškove.

Responsible Statecraft upozorava da takav pristup zanemaruje rizike po globalnu bezbednosnu arhitekturu. Za razliku od perioda Hladnog rata, kada su supersile poštovale jasno definisane lance komandovanja i „crvene linije“, portal smatra da su ti istorijski mehanizmi ograničavanja danas u velikoj meri izgubili svoju snagu.

U analizi se navodi da je Ukrajina, zbog ograničenih mogućnosti za velike kopnene ofanzive, promenila strategiju i fokusirala se na odbranu svojih položaja uz povećavanje troškova za Rusiju izvođenjem dubokih udara.

Portal ističe da su se takve operacije proširile po obimu i dometu čak i nakon inauguracije Donalda Trampa, koja je, prema tekstu, označila prelazak SAD ka politici rešavanja sukoba pregovorima.

Kao najznačajniji primer navedena je operacija „Paukova mreža“, tokom koje su ukrajinske bespilotne letelice napale ruske vazduhoplovne baze i oštetile strateške bombardere koji čine deo ruske nuklearne trijade za odvraćanje.

Portal dalje ocenjuje da Moskva do sada nije nastojala da značajno proširi upotrebu dronova i raketa protiv kritične infrastrukture Ukrajine. Prema toj analizi, razlog nije vojna nemoć, već politička procena da bi intenzivniji udari na elektroenergetske mreže i sisteme vodosnabdevanja mogli da izazovu humanitarnu katastrofu i trajno naruše međunarodnu percepciju Rusije, što bi bilo u suprotnosti sa stavovima Kremlja da vodi operaciju radi oslobađanja „bratskih naroda“.

Istovremeno se navodi da bi takav razvoj događaja verovatno dodatno okrenuo zapadno javno mnjenje protiv rata. Zbog toga Responsible Statecraft smatra da Rusija, za razliku od izraelskog pristupa intenzivnim vazdušnim udarima u Pojasu Gaze, nastoji da zadrži političku doslednost kroz uzdržanije delovanje.

Na kraju analize portal upozorava da upravo u tome vidi najveći rizik. Ukoliko Moskva zaključi da se njena dosadašnja uzdržanost koristi kao sredstvo kojim Kijev stiče mogućnost da nanese ozbiljne udare duboko na ruskoj teritoriji, mogla bi da promeni pristup.

Responsible Statecraft ocenjuje da bi u tom slučaju, umesto širenja udara na ukrajinsku infrastrukturu, Rusija mogla da pokuša da obnovi kapacitet odvraćanja usmeravanjem pažnje na evropska logistička čvorišta i proizvodne kapacitete koje smatra ključnim izvorom novih mogućnosti Ukrajine.