Prošle godine Jacobus Louw iz Cape Towna krenuo je u svoju uobičajenu šetnju kvartom, tijekom koje inače hrani galebove. Ovaj put snimao je stopala i pogled ispred sebe dok je hodao pločnikom. Za taj je video dobio 14 dolara, oko deset puta više od minimalne satnice u njegovoj zemlji, odnosno iznos za koji 27-godišnjak iz Južne Afrike može kupiti namirnice za pola tjedna, piše Guardian.

Snimku je napravio za zadatak "urbane navigacije" na aplikaciji Kled AI, koja korisnicima plaća za fotografije, videozapise i druge podatke kojima se treniraju modeli umjetne inteligencije. U samo nekoliko tjedana Louw je zaradio 50 dolara snimajući prizore iz svakodnevice.

Sličan model zarade koriste i drugi na različitim krajevima svijeta. U indijskom Ranchiju 22-godišnji student Sahil Tigga redovito zarađuje tako što aplikaciji Silencio dopušta pristup mikrofonu na mobitelu kako bi snimala ambijentalne zvukove grada, primjerice buku u restoranu ili promet na raskrižju.

Mnogi prodaju privatne poruke i pozive

Uz to snima i vlastiti glas, a ponekad putuje i do specifičnih lokacija, poput hotelskih predvorja koja još nisu zabilježena na karti te platforme. Kaže da tako mjesečno zaradi više od 100 dolara, dovoljno da pokrije sve troškove hrane.

U Chicagu je naučnik za zavarivača Ramelio Hill (18) zaradio nekoliko stotina dolara prodajući privatne telefonske razgovore s obitelji i prijateljima platformi Neon Mobile, koja za podatke za konverzacijski AI plaća 0.50 dolara po minuti. Hill je zaključio da tehnološke kompanije ionako već prikupljaju golemi dio njegovih privatnih podataka, pa je smatrao da bi barem trebao dobiti dio zarade.

Takvi radnici, koji platformama šalju prizore oko sebe, fotografije, videozapise i audiozapise vlastitog života, postali su dio nove globalne groznice za podacima. Kako tehnološke kompanije sve teže dolaze do kvalitetnih podataka s otvorenog interneta, razvilo se cijelo tržište na kojem ljudi mikrolicenciraju vlastiti glas, lice i svakodnevicu za treniranje nove generacije AI sustava.

Kompanijama bi već ove godine moglo ponestati svježeg, kvalitetnog teksta za trening

No ta nova gig ekonomija ima visoku cijenu. Za nekoliko dolara ljudi hrane industriju koja bi im dugoročno mogla učiniti vlastite vještine suvišnima, a istodobno se izlažu rizicima poput deepfakeova, krađe identiteta i drugih oblika digitalne zloupotrebe.

Jezični modeli poput ChatGPT-ja i Geminija trebaju goleme količine kvalitetnog materijala za učenje, ali sve se češće govori o nestašici takvih podataka. Neki od najkorištenijih izvora već ograničavaju korištenje svojih sadržaja za treniranje generativne umjetne inteligencije, a istraživači procjenjuju da bi kompanijama već 2026. moglo ponestati svježeg, kvalitetnog teksta za trening.

Zato sve veću vrijednost dobivaju aplikacije poput Kled AI-ja, Silencija i sličnih platformi na kojima korisnici izravno prodaju svoje podatke. Postoji i niz drugih servisa: neki traže višejezične razgovore, drugi nude mogućnost digitalnog kloniranja glasa uz simboličnu naknadu po minuti korištenja.

"Isplata u američkim dolarima vrijedi mi više nego što ljudi misle"

Ekonomist Bouke Klein Teeselink s King’s Collegea u Londonu smatra da je riječ o novoj kategoriji rada koja će još rasti. Kompanijama je, kaže, korisno plaćati ljudima za podatke jer tako smanjuju rizik od sporova oko autorskih prava, a dobivaju kvalitetniji materijal za razvoj sustava. Istraživač umjetne inteligencije Veniamin Veselovsky kaže da su ljudski podaci zasad i dalje zlatni standard.

Mnogi koji se time bave, osobito u siromašnijim zemljama, to rade jer im novac treba i nemaju puno drugih opcija. U državama s visokom nezaposlenošću i slabijom valutom zarada u dolarima često je isplativija i stabilnija od lokalnih poslova. Ni u bogatijim zemljama situacija nije bitno drukčija, rast troškova života mnoge tjera da unovčavaju vlastiti privatni život.

Louw je svjestan tog kompromisa. Prihodi su neredoviti i nisu dovoljni za sve mjesečne troškove, ali mu ipak pomažu. Godinama se borio s problemima u psihičkom zdravlju i nije mogao pronaći posao, a novac zarađen na AI platformama omogućio mu je da uplati tečaj za masera vrijedan 500 dolara. "Kao Južnoafrikancu, isplata u američkim dolarima vrijedi više nego što ljudi misle", rekao je Louw.

"Za oko 11 sati razgovora dobio sam 200 dolara"

S druge strane, profesor internetske geografije na Oxfordu Mark Graham upozorava da je takav rad dugoročno nesiguran i bez perspektive. Po njemu, AI platforme počivaju na "utrci prema dnu" kad je riječ o plaćama i na privremenoj potražnji za ljudskim podacima.

Kad se potražnja promijeni, radnici ostaju bez zaštite, bez prenosivih vještina i bez sigurnosne mreže, dok trajnu vrijednost zadržavaju platforme sa sjedištem na globalnom sjeveru. Hill iz Chicaga kaže da je imao podijeljene osjećaje zbog prodaje privatnih poziva. Za oko 11 sati razgovora dobio je 200 dolara, ali tvrdi da je aplikacija često bila nedostupna i kasnila s isplatama.

"Neon mi je uvijek djelovao sumnjivo, ali svejedno sam ga koristio da zaradim nešto lakog novca za račune i druge troškove", rekao je Hill. Kasnije je počeo drukčije gledati na tu naizgled laku zaradu.

"Platforme često ne objašnjavaju jasno kako će i gdje podaci završiti"

Neon Mobile je u rujnu, samo nekoliko tjedana nakon lansiranja, nestao s mreže nakon što je TechCrunch otkrio sigurnosni propust zbog kojeg je bilo moguće pristupiti telefonskim brojevima korisnika, snimkama poziva i transkriptima. Hill tvrdi da ga tvrtka o tome nikad nije obavijestila i sada strahuje kako bi se njegov glas mogao zloupotrijebiti na internetu.

Jennifer King, istraživačica privatnosti podataka na Stanfordovu institutu za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka, upozorava da je posebno problematično to što takve platforme često ne objašnjavaju jasno kako će i gdje podaci završiti.

Korisnici, kaže, riskiraju da njihovi podaci budu iskorišteni na načine koje nisu razumjeli, očekivali ili na koje nikad ne bi pristali da su odmah znali za njih, a pritom imaju vrlo malo mogućnosti pravne zaštite.

Osnivač Kled AI-ja: Provjeravamo klijente prije prodaje podataka

Kad korisnici dijele podatke s platformama poput Neon Mobilea i Kled AI-ja, često pristaju na vrlo široke licence, globalne, ekskluzivne, neopozive, prenosive i bez naknade za daljnju upotrebu. To kompanijama omogućuje da njihov lik, glas i druge podatke prodaju, pohranjuju, javno prikazuju i od njih stvaraju proizvode.

Osnivač Kled AI-ja Avi Patel tvrdi da njegova tvrtka ograničava korištenje podataka na treniranje umjetne inteligencije i istraživačke svrhe. Kaže da cijeli posao ovisi o povjerenju korisnika te da tvrtka provjerava klijente prije prodaje skupova podataka.

Tvrdi da to čine kako platforma ne bi surađivala s onima s upitnim namjerama, poput pornografskih servisa ili državnih tijela za koja procjenjuju da bi podatke mogla koristiti na način koji bi narušio to povjerenje.