Nemačka vlada našla se pod ozbiljnim kritikama nakon što je analiza uglednog ekonomskog instituta Ifo pokazala da su milijarde evra iz posebnog fonda za infrastrukturu i klimatske projekte završile – ne tamo gde je planirano, već u krpljenju budžetskih rupa.

Prema toj analizi, tokom prošle godine na raspolaganje je stavljeno oko 24,3 milijarde evra kroz fond namenjen obnovi infrastrukture i podršci klimatskim merama. Međutim, šokantan podatak jeste da čak 95 odsto tog novca nije završilo u investicijama, već je praktično preusmereno na druge potrebe države.

Predsednik Ifo instituta Klemens Fuest otvoreno je upozorio na problem, navodeći da su političari gotovo kompletan iznos sredstava obezbeđenih zaduživanjem iskoristili za pokrivanje budžetskih deficita, umesto za razvojne projekte.

– To predstavlja ogroman problem – poručio je Fuest.

Ova situacija dolazi nakon političkih promena u Nemačkoj, kada su posle izbora u februaru 2025. godine konzervativci predvođeni kancelarom Fridrihom Mercom zajedno sa socijaldemokratama progurali plan za ublažavanje pravila o zaduživanju, čime su otvorili vrata za ogromne finansijske pakete namenjene oporavku privrede.

U okviru tog dogovora formiran je i poseban fond vredan čak 500 milijardi evra, predviđen za ulaganja u infrastrukturu i klimatske projekte u narednih deset godina.

Ipak, već tada su se pojavile prve sumnje. Centralna banka je još u avgustu prošle godine kritikovala vlasti zbog toga što značajan deo novog duga nije bio pravilno usmeren ka investicijama.

Najnoviji podaci Ifo instituta dodatno potvrđuju te sumnje. Ukupna ulaganja nemačke vlade u investicije prošle godine iznosila su 69,9 milijardi evra, što je tek neznatno povećanje od 1,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu – uprkos ogromnom dodatnom zaduživanju kroz poseban fond.

Prema navodima istraživača, deo novca je nenamenski trošen i zbog smanjenja osnovnog budžeta za 2025. godinu. Tako su pojedine stavke, poput subvencija za saobraćajni sektor, prebačene u ovaj fond, što je dodatno zamaglilo stvarnu namenu sredstava.

Autorka studije Emilija Heslinger naglašava da je upravo ovakvo prebacivanje troškova ključni razlog zbog kojeg novac iz fonda nije završio tamo gde je bio namenjen.