Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost pokretanja specijalne operacije u Iranu u kojoj bi bile angažovane elitne vojne jedinice sa ciljem zaplene zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Prema pisanju portala Semafor, jedna od opcija o kojoj se diskutuje jeste organizovanje specijalne racije čiji bi cilj bio preuzimanje iranskog nuklearnog materijala.

Istovremeno, portal Aksios navodi da Vašington i Tel Aviv razmatraju mogućnost raspoređivanja kopnenih snaga koje bi imale zadatak da obezbede i preuzmu ovaj materijal.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da „neko mora da ode i uzme“ uranijum, za koji američke procene govore da ga Iran trenutno poseduje u količini od najmanje 460 kilograma.

Predsednik Donald Tramp je takođe govorio o toj ideji.

„Ljudi moraju da odu i zaplene ga. To bi bilo sjajno, ali trenutno ih samo desetkujemo. Nismo krenuli za tim, ali to možemo da učinimo kasnije“, rekao je.

Televizija NBC Njuz izvestila je da je predsednik u privatnim razgovorima pokazao ozbiljno interesovanje za mogućnost slanja manjeg kontingenta američkih vojnika u specijalnu stratešku operaciju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav potez ne bi bio ni jednostavan ni brz.

400 kilograma opasnog materijala

Prema dostupnim procenama, oko 200 kilograma visoko obogaćenog uranijuma nalazi se u nuklearnom postrojenju u Isfahanu, dok je ostatak smešten u Natanzu. Postoje i izveštaji koji ukazuju na to da je Iran tokom prošle godine možda premeštao deo ovog materijala na druge lokacije.

Ova postrojenja nalaze se duboko pod zemljom, u sistemu tunela koji nemaju ventilacione otvore, što ih čini izuzetno teškim za napad iz vazduha.

Zbog takve strukture razmatra se opcija uključivanja elitnih američkih vojnih jedinica, poput Delta Force i SEAL Team 6, koje bi – samostalno ili zajedno sa izraelskim komandosima – morale fizički da uđu u te podzemne komplekse.

Izazovi takve operacije bili bi izuzetno veliki. Osim samog prodora u objekte, bilo bi potrebno bezbedno transportovati oko 400 kilograma nuklearnog materijala u specijalnim zaštitnim kontejnerima.

Pored toga, razmatra se i mogućnost da se taj materijal neutrališe na licu mesta.

Rizici i političke posledice

Međutim, proces razređivanja visoko obogaćenog uranijuma zahteva složene industrijske procedure, zbog čega bi u operaciju morali biti uključeni i stručnjaci iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Za to vreme vojnici bi morali da obezbeđuju lokaciju u potencijalnoj ratnoj zoni. Što bi operacija trajala duže, Iran bi imao više vremena da organizuje protivnapad.

Postoji realna opasnost da bi vojnici i naučnici mogli da ostanu zarobljeni na terenu, što bi predstavljalo ozbiljan politički problem i potencijalno imalo teške posledice po Republikansku stranku pred izbore za Kongres koji se održavaju u novembru.

Prema proceni IAEA iz juna 2025. godine, Iran raspolaže sa približno 440 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 procenata. Prelazak na nivo od 90 procenata, koji je potreban za izradu nuklearnog oružja, tehnički je relativno brz proces.

Takva količina materijala, prema procenama stručnjaka, mogla bi biti dovoljna za izradu između 10 i 11 nuklearnih bombi.

Pored toga, Iran poseduje i oko 1000 kilograma uranijuma obogaćenog na 20 procenata, koji bi mogao biti iskorišćen za izradu takozvane „prljave bombe“ – eksplozivne naprave koja širi radioaktivni materijal.