Švedski borbeni avioni su 22. januara presreli ruski dalekometni bombarder Tu-22M, koji je leteo u pratnji dva lovca Su-35S iznad Baltičkog mora. Susret se odigrao u međunarodnom vazdušnom prostoru, ali u neposrednoj blizini vazdušnih granica NATO-a, što ponovo ukazuje na učestalost ruskih misija koje redovno izazivaju reakciju vazdušne policije Alijanse.

Prema dostupnim informacijama, ruska formacija primećena je iznad jednog od najprometnijih vojnih vazdušnih koridora u Evropi, gde se letovi često odvijaju bez uključenih transpondera i bez prethodno prijavljenih planova leta. Nakon što su nadzorni sistemi detektovali formaciju, švedski avioni za brzo reagovanje odmah su poleteli u skladu sa procedurama NATO vazdušne policije.

Švedski lovci su vizuelno identifikovali ruske letelice, pratili ih sa bezbedne udaljenosti i potvrdili da se njihovo kretanje odvija izvan vazdušnog prostora NATO-a. Oružane snage Švedske kasnije su saopštile da je misija imala cilj da jasno označi prisustvo švedske avijacije i obezbedi da nijedno kretanje u neposrednoj blizini zemlje ne prođe nezapaženo.

Ovakvi incidenti uklapaju se u širi obrazac ruskih trenažnih i demonstrativnih letova, tokom kojih bombarderi i lovci prilaze granicama vazdušnog prostora pod kontrolom NATO-a kako bi proverili brzinu reakcije i prikupili operativne podatke.

Rusku grupaciju činile su letelice sa jasno podeljenim ulogama. Su-35S, kao savremeni višenamenski lovac, opremljen je radarom sposoban da otkrije ciljeve veličine lovca na udaljenostima do oko 400 kilometara. Tu-22M, sa druge strane, predstavlja dalekometni pomorski i taktički bombarder, projektovan za nošenje teških protivbrodskih raketa, čime potencijalno može da ugrozi i pomorske i kopnene ciljeve u baltičkom regionu.

Pojavljivanje ovakve formacije iznad Baltičkog mora NATO stratezi tumače kao podsetnik da Rusija i dalje raspolaže kapacitetima za ugrožavanje ključnih pomorskih komunikacija i infrastrukture. Iako švedske vlasti nisu zvanično navele koji tip aviona je učestvovao u presretanju, poznato je da se švedska vazdušna odbrana oslanja na višenamenske lovce prilagođene brzom reagovanju i delovanju sa kratkih i nepripremljenih pista.

Od ulaska u NATO u martu 2024. godine, Švedska je ubrzala integraciju svojih vazduhoplovnih jedinica u strukture Alijanse. Njeni lovci već učestvuju u misijama vazdušne policije, uključujući raspoređivanja u Poljskoj i pripreme za preuzimanje zadataka na Islandu. U baltičkom okruženju, kombinacija nacionalnih senzora, NATO komandnih struktura i savremenih borbenih aviona omogućava Stokholmu pouzdan nadzor i brzu reakciju.

Presretanje ruskih bombardera ima pre svega simbolički i preventivni značaj. Iako je reč o odbrambenoj misiji, ovakve operacije šalju jasnu poruku da se svaki pokušaj testiranja granica pažljivo prati i da Alijansa raspolaže sredstvima spremnim za delovanje ukoliko bi rutinski susret prerastao u ozbiljniju bezbednosnu krizu.