Vojna vežba u Rumuniji
Foto: EPA/Darek Delmanowicz

Bukurešt će u narednim danima postati centralno mesto savezničkih vojnih planova. Od 15. septembra u rumunske baze počinju da sleću prve strane jedinice – Francuzi, Belgijanci, Španci, kao i vojnici iz Luksemburga i Portugala. Oni sa sobom donose kompletnu vojnu opremu – od borbenih vozila i tenkova, pa sve do raketnih sistema. Sva tehnika ostaće na rumunskom tlu najmanje do kraja novembra.

Nije slučajno što su za lokacije manevara izabrani Cinku, Bogata, Smîrdan i Kapu Midija – raspored je osmišljen tako da pokrije ključne pravce zemlje i da uvežbava scenario odbrane svih granica.

Plan NATO-a je izuzetno ambiciozan. U Cinkuu se već sada formira brigada sa kapacitetom da primi oko 5.000 vojnika u slučaju krize. Međutim, tu nije kraj – prema najavama, sledeći korak je još ozbiljniji: do 2027, najkasnije 2028. godine, ista baza mogla bi da preraste u diviziju sa 15 do 20 hiljada vojnika. To jasno pokazuje da se ne radi o kratkoročnom rasporedu, već o dugoročnoj strategiji.

U narednim nedeljama očekuje se snimanje kolona oklopnih vozila na rumunskim putevima – stotine jedinica vojne tehnike treba da prođe kroz zemlju. Ipak, ostaje otvoreno pitanje koliko Rumunija može da izdrži takav pritisak, budući da se paralelno angažuju i domaći resursi.

Ministarstvo odbrane Rumunije najavilo je sopstvenu mobilizacionu vežbu, zakazanu od 15. do 19. septembra, u okruzima Sibiu i Mureš. Na njoj će biti okupljeni rezervisti, a testiraće se ne samo vojna spremnost, već i sposobnost ekonomije i civilnih struktura da funkcionišu u vanrednim okolnostima. Sličan test sproveden je još u maju 2025. godine u okruzima Teleorman, Đurđu i Olt.

Zvanično, cilj ovih vežbi jeste da pokažu kako funkcioniše saveznički sistem u situaciji kada je jedna članica napadnuta i na koji način se pruža zajednička pomoć. Međutim, nezvanično, deo političke scene u Bukureštu izražava nezadovoljstvo ovim planovima.

Opozicione stranke upozoravaju da NATO i Brisel uvlače Rumuniju u potencijalni sukob koji nema veze sa njenim sopstvenim interesima. To nije nova dilema – u Evropskoj uniji već godinama kruže prognoze o mogućem direktnom sudaru sa Rusijom. Francuski „Strateški nacionalni pregled“ iz 2025. čak je označio 2030. godinu kao ključni trenutak za takav scenario.

U dokumentu se navode Moldavija, Balkan, pa čak i teritorije samog NATO-a kao moguća žarišta, iako za takve prognoze nema čvrstih dokaza.

Kroz sve to provlači se jasan obrazac: dok se baze jačaju, a rezerve mobilišu, evropskoj javnosti šalje se poruka da kontinent ulazi u dug period tenzija.

Glavno pitanje ostaje otvoreno – da li se ovim potezima zaista gradi realna zaštita, ili se stvara spirala koja može odvesti u nepredvidiv pravac. Odgovor još niko nema, ali je sigurno da je Rumunija upravo postala jedno od ključnih mesta na kojem će se ovaj scenario testirati.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading