Konklava
Foto: Shutterstock/Shutterstock

Tako zvanično počinje izbor novog poglavara Katoličke crkve.

Konklava, koja potiče od latinske fraze "cum clave" što znači "pod ključem", je obred koji je vekovima pratio "rađanje" novih papa, od glasanja ispod Mikelanđelovih freska u Sikstinskoj kapeli do ikoničnog belog dima koji prethodi tradicionalnom proglašenju "habemus papam" (imamo pa) sa balkona bazilike Svetog Petra.

Pre zvaničnog početka konklave, kardinali elektori stižu u Rim i odlaze u prenoćište Dom Svete Marte, istoj zgradi u kojoj je pokojni papa Franja izabrao da živi, umesto u luksuznom papskom stanu. Kardinali elektori, mlađi od 80 godina, okupljaju se u bazilici Svetog Petra na dan konklave na jutarnjoj misi koju služi dekan kardinalske sale, u ovom slučaju vremešni Đovani Batista Re (91).

Popodne, obučeni u kardinalsku odeždu, odelo koje se sastoji od skerletnog ogrtača, bele rokete uskih rukava i mocete, kratkog ogrtača zakopčanog napred, kardinali se okupljaju u kapeli Svetog Pavla u Apostolskoj palati i prizivaju pomoć Svetog Duha. Nakon toga kreću u povorku ka Sikstinskoj kapeli, gde su već postavljene drvene klupe i peći u kojima će se spaljivati beleške i glasački listići.

Procedura izbora pape promenjena je apostolskim ustavom Universi Dominici Gregis pape Jovana Pavla II. 1996. Maksimalan broj kardinala elektora je 120, ali trenutno ih ima 135 sa pravom glasa i nije isključeno, kao što se već dešavalo u prošlosti, da se dopuste izuzeci od pravila. Svima je zabranjeno korišćenje bilo kakvih uređaja i kontakt sa spoljnim svetom. Tek nakon što svi kardinali polože zakletvu polaganjem ruku na Jevanđelje, koje se završava uzvikom 2ektra omnes" (svi napolje), konklava zvanično počinje, vrata Sikstinske kapele se zaključavaju i počinje glasanje.

Ako konklava počne popodne, do kraja dana biće samo jedno glasanje. U narednim danima biće po četiri kruga glasanja svakog dana - dva ujutru i dva popodne. Kada je njihovo ime napisano na glasačkom listiću pod frazom "Eligo in Summum Pontificem" (Biram za Papu), svaki pojedinačni kardinal elektor ide prema oltaru sa dvaput presavijenim i jasno vidljivim glasačkim listićem.

U teoriji, zabranjeno je dati glas samom sebi. Svaki kardinal u oltaru sa urnom izgovara sledeću zakletvu na latinskom:

"Pozivam Hrista Gospoda, koji će mi suditi, kao mom svedoku, da dam svoj glas onome za koga verujem da, po Božijem sudu, treba da bude izabran."

Kardinal zatim stavlja glasački listić u urnu i vraća se na svoje mesto. Žrebom se određuju tri kardinala, tri kardinala "infirmara" koji prikupljaju glasove bolesnih kardinala i u njihovo ime stavljaju svoje glasačke listiće u glasačke kutije i tri kardinala revizora koji proveravaju brojače.

Kada se glasanje završi, prva dva kardinala se otvaraju i nečujno čitaju ime napisano na glasačkom listiću, dok treći brojač glasno izgovara napisano ime. Listovi se zatim probuše i vezuju zajedno, a zatim spaljuju u peći.

Papa se bira dvotrećinskom većinom prisutnih kardinala. Ako nakon tri dana ne bude izabran nijedan papa, glasanje se obustavlja za dan molitve i razmišljanja. Zatim se održavaju novi krugovi glasanja do konačnih izbora. Crni dim iz dimnjaka Sikstinske kapele obaveštava javnost da papa nije izabran. Kada je papa izabran, kardinal dekan se prvo obraća izabranom kandidatu i pita ga da li prihvata funkciju i, ako da, koje ime bira. Tek tada će se spaliti glasački listići i pustiti beli dim iz Sikstinske kapele kako bi svet saznao da je izabran novi papa.

Konačno, novi papa je obučen u bele haljine u takozvanoj "sobi suza" u sakristiji Sikstinske kapele. Tada će kardinal protođakon, francuski kardinal Dominik Mamberti, objaviti izbor sa centralne lođe bazilike Svetog Petra. Novi papa će se tada pojaviti tamo i uručiti svoj blagoslov Urbi et Orbi (gradu i svetu).

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading