OPASNOST ZA SVE OSIM ZA BALKAN! U Nemačkoj je u toku proces ispod jezera koji bi mogao da dovede do katastrofe cele Evrope

U srcu Nemačke nalazi se pitoreskno jezero Laaher-Ze. Na prvi pogled, ovo mesto izgleda kao idilična slika iz turističkih prospekata – bistro jezero, okruženo gustom šumom, spokojno utočište za posetioce koji uživaju u vožnji čamcima ili šetnji po obali. Međutim, malo ljudi zna da se ispod površine ovog jezera krije prava vulkanska bomba.
Laaher-Ze nije obično jezero – to je kaldera, vulkanski krater ispunjen vodom, koji je nastao nakon ogromne erupcije pre oko 13.000 godina. Iako deluje mirno, naučnici upozoravaju da se vulkan ispod jezera ponovo budi. Ako dođe do izbijanja, posledice bi bile katastrofalne ne samo za Nemačku, već za celu Evropu.
Pre oko 13.000 godina, teritorija današnje Nemačke bila je poprište jednog od najsnažnijih vulkanskih kataklizmi u istoriji kontinenta. Erupcija vulkana Laaher-Ze izbacila je u atmosferu preko 20 kubnih kilometara magmatskog materijala.
Za poređenje, čuvena erupcija Vezuva 79. godine nove ere, koja je uništila Pompeju i Herkulanum, bila je skoro deset puta slabija.
Ova eksplozija izazvala je ognjeni talas koji je spalio sve u prečniku od 60 kilometara. Oblaci vrelog pepela prekrili su atmosferu, blokirajući Sunce, što je dovelo do naglog zahlađenja koje je trajalo decenijama.
Ovakva vulkanska zima izazvala je pustošenje vegetacije i faune, a efekti su se osećali od današnje Francuske do zapadnih delova Rusije.
Kako je erupcija promenila ljudsku istoriju
Na području današnje Nemačke tada su živeli pripadnici Federmeser kulture – narod koji je koristio napredne kamene alate, lukove i koplja za lov. Međutim, nakon erupcije, ovo područje je napušteno na hiljade godina.
Ljude Federmeser kulture zamenili su pripadnici kulture Bromme, koji su se doselili sa juga Skandinavije. Međutim, oni su bili primitivniji – nisu koristili lukove, što ih je činilo manje efikasnim lovcima od svojih prethodnika.
Slične situacije zabeležene su i u drugim delovima sveta. Na primer, erupcija supervulkana Toba u Indoneziji pre oko 70.000 godina skoro je izbrisala čovečanstvo – naučnici procenjuju da je broj ljudi tada opao na svega 2.000 jedinki, što je moglo dovesti do izumiranja ljudske vrste.
Jezero koje ne spava: Znaci vulkanske aktivnosti
Iako na površini deluje mirno, Laaher-Ze pokazuje jasne znake da vulkanska aktivnost ispod njega i dalje traje. Naučnici su zabeležili nekoliko ključnih indikacija:
Izvori ugljen-dioksida: Na jugoistočnoj obali jezera primećeni su mehurići gasa koji se podižu iz vode. Ovo ukazuje na emisiju vulkanskih gasova iz dubine, što je znak aktivnosti magme.
Serije zemljotresa: Senzori periodično beleže male zemljotrese ispod jezera, što sugeriše kretanje magme.
Tople anomalije: Ispod dna jezera otkriveno je nenormalno visoko zagrevanje tla, što dodatno potvrđuje vulkansku aktivnost.
Podizanje tla: Satelitski snimci pokazuju da se tlo u regionu Ajfel polako izdiže, što može ukazivati na nakupljanje magme ispod površine.
Kada će vulkan eksplodirati?
Precizna predikcija erupcije je nemoguća. Iako naučnici prate promene u seizmičkoj aktivnosti, geološki procesi su i dalje nepredvidivi. Mnogi su do sada smatrali da je vulkanska aktivnost u Ajfelu stvar prošlosti, ali sve više dokaza sugeriše da se situacija menja.
Geofizičar Korne Kremers upozorava:
Ako dođe do erupcije, razaranje bi bilo nezamislivo.
Scenariji katastrofe: Šta bi se dogodilo u slučaju erupcije?
Prvi sati:
Na početku bi se javili manji zemljotresi, ali ubrzo bi usledio razoran eksplozivni udar. Oblaci toksičnog pepela preplavili bi atmosferu, dok bi lavina užarenog gasa i kamenja uništila sve u radijusu od 40 kilometara.
Geofizičar Kremers slikovito opisuje mogući scenario:
„Zamislite da ste na pikniku, pijete pivo i gledate zalazak sunca. Odjednom, zemlja počinje da se trese. Vazduh postaje gust od pepela, teško dišete, a Sunce nestaje iz vida. Iz daljine se približava ognjeni talas. Imate sekunde da shvatite – šanse za preživljavanje su nula.“
Naredni dani:
Vulkanski pepeo prekrio bi Evropu, izazivajući kolaps aviosaobraćaja. U gradovima Nemačke, Francuske, Belgije i Holandije nastala bi panika – pepeo bi zaustavio ventilacione sisteme, izazvao zdravstvene probleme i zagadio vodu.
Dugoročne posledice:
Može li se katastrofa predvideti?
Evropski naučnici prate situaciju koristeći najnaprednije metode:
Geofizički senzori mere promene pritiska u Zemljinoj kori.
Sismografi beleže čak i najslabije potrese.
Hemijske analize istražuju sastav gasova koji izlaze iz tla.
Ipak, vulkanologija nije precizna nauka – dok mogu predvideti neke znake upozorenja, erupcije mogu nastupiti iznenada.
Život u senci vulkana
Čovečanstvo je danas tehnološki moćnije nego ikada – letimo u svemir, kloniramo organizme i kreiramo veštačku inteligenciju. Ali pred snagom prirode ostajemo nemoćni.
Laaher-Ze ne mari za ljudsku civilizaciju. On ne čita naučne izveštaje, ne mari za naša predviđanja. On samo čeka. I u nekom trenutku – možda za sto godina, možda za deset, a možda već sutra – odlučiće da se ponovo probudi.
Da li ćemo biti spremni? Ili ćemo, kao i naši preci, samo pokušati da preživimo?
Koje bi države Evrope bile najugroženije, a koje bi bile pošteđene?
U slučaju erupcije vulkana Laaher-Ze, efekti bi se širili u više faza – neposredna destrukcija u radijusu eksplozije, kontaminacija vazduha i vode, a zatim dugoročne posledice poput zahlađenja i ekonomskih poremećaja.
Najugroženije države
Nemačka – Epicentar katastrofe. Erupcija bi direktno pogodila zapadne i centralne delove Nemačke, uništavajući gradove i infrastrukturu u širokom prečniku. Gradovi poput Koblenca, Bona, Kelna, Majnca, Frankfurta bili bi u zoni visoke opasnosti. Vruće piroklastične struje uništile bi sve u prečniku od nekoliko desetina kilometara.
Belgija i Holandija – Pepeo bi brzo prekrio ove države, onesposobio aviosaobraćaj i izazvao respiratorne probleme. Amsterdam, Roterdam i Brisel bili bi izloženi dugotrajnim posledicama zagađenja vazduha i pada temperature.
Francuska – Severni i istočni delovi Francuske (npr. Strazbur, Lijon, Lil) našli bi se pod debelim slojem vulkanskog pepela, dok bi cela država pretrpela značajan klimatski i ekonomski udar.
Luksemburg – S obzirom na to da se nalazi veoma blizu epicentra, ova mala država bila bi potpuno prekrivena pepelom, a infrastruktura bi se urušila zbog seizmičkih udara i nedostatka osnovnih resursa.
Švajcarska – Iako planinski teren donekle može ublažiti efekte, pepeo i sumporni gasovi stvorili bi ozbiljne probleme u urbanim centrima poput Ciriha i Berna.
Češka i Poljska – Nalaze se relativno blizu i bile bi pogođene velikim talasima pepela i kontaminacije. Prag, Vroclav i Krakov mogli bi pretrpeti ozbiljne probleme sa vodosnabdevanjem i javnim zdravljem.
Austrija – Istočni delovi zemlje, uključujući Beč, mogli bi pretrpeti posledice u vidu loše kvalitete vazduha, dok bi ekonomske posledice bile značajne zbog prekida trgovine i logistike u Centralnoj Evropi.
Velika Britanija – Iako bi geografska udaljenost donekle umanjila direktan uticaj, pepeo i vulkanski gasovi mogli bi stvoriti ozbiljne probleme za javno zdravlje i klimatske uslove. London, Mančester i Birmingem bi doživeli zagađenje vazduha i povećane padavine kisele kiše.
Srednje ugrožene države
Skandinavske zemlje (Danska, Švedska, Norveška, Finska) – Vetrovi bi mogli doneti pepeo u ove regione, ali bi uticaj bio znatno slabiji nego u centralnoj Evropi.
Italija – Iako bi južni delovi zemlje (npr. Rim i Napulj) ostali relativno netaknuti, severne oblasti poput Milana i Torina mogle bi doživeti pad temperature i smanjenje prinosa hrane.
Španija i Portugalija – U zavisnosti od pravca vetrova, mogla bi postojati izvesna kontaminacija vazduha, ali bi generalno posledice bile manje ozbiljne nego u centralnoj Evropi.
Mađarska, Slovačka, Rumunija – Mogle bi doživeti određene efekte u vidu zahlađenja i prekida u snabdevanju hranom, ali bi neposredni fizički uticaj bio minimalan.
Države koje bi bile najmanje pogođene
Balkan (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Albanija, Bugarska, Grčka) – Zahvaljujući udaljenosti od epicentra i mogućim pravcima kretanja oblaka pepela, uticaj bi bio slabiji. Mogući problemi uključuju klimatske promene i porast cena hrane zbog uništenja useva u centralnoj i zapadnoj Evropi.
Turska – Osim mogućeg privremenog klimatskog uticaja, većih posledica ne bi bilo.
Island – Ironično, uprkos svojoj vulkanskoj aktivnosti, Island bi bio jedan od najsigurnijih regiona u Evropi jer se nalazi daleko od epicentra erupcije.
Osim fizičke destrukcije i klimatskih promena, erupcija bi donela i ozbiljne geopolitičke posledice.
Ekonomija EU bi doživela težak udarac, posebno u sektorima poljoprivrede, transporta i energetike.
Milioni ljudi bi mogli postati izbeglice, bežeći iz pogođenih oblasti Nemačke, Belgije i Holandije.
Poremećaj snabdevanja hranom i energentima – Evropa bi morala da uvozi ogromne količine žitarica i hrane iz Rusije i drugih netaknutih regiona.
Politička nestabilnost – Kriza bi mogla izazvati jačanje nacionalističkih i populističkih pokreta širom kontinenta.
Erupcija vulkana Laaher-Ze bila bi kataklizma bez presedana u modernoj evropskoj istoriji. Direktni udarac primile bi Nemačka, Belgija, Holandija, Francuska, Švajcarska i Luksemburg, dok bi efekti pepela, zahlađenja i prekida ekonomskih tokova pogodili celu Evropu.
Balkan i jugoistočna Evropa ostali bi relativno pošteđeni, ali bi i oni osetili posledice globalnog poremećaja.
U svetu u kojem se često govori o ljudskom uticaju na prirodu, ova katastrofa bi podsetila da su upravo prirodne sile te koje mogu promeniti tok istorije za samo nekoliko sati.
Webtribune.rs
BONUS VIDEO
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI
Komentari (0)