tramp i zelenski
Foto: Alo/Tanjug / AP/Fredrik Sandberg/TT (SUB)

- Postoje glasine koje tvrde da bi Evropa mogla da ponudi sigurnosne garancije bez Amerikanaca, a ja uvek kažem ne. Bezbednosne garancije bez Amerike nisu stvarne bezbednosne garancije - rekao je ukrajinski predsednik.

Tramp je izjavio da želi da okonča rat u Ukrajini, ali su skeptici zabrinuti da bi dogovor posredovan od strane SAD mogao da znači da bi Ukrajina bila prisiljena da pristane na maksimalističke zahteve Vladimira Putina.

Zelenski je rekao da je spreman na pregovore, ali da želi da Ukrajina pregovara sa "pozicije snage", dodajući da će američkim kompanijama ponuditi unosne ugovore za obnovu i investicione olakšice kako bi pokušao da pridobije Trampa.

- Oni koji nam pomažu da sačuvamo Ukrajinu, imaće priliku da je renoviraju, zajedno sa ukrajinskim firmama. O svim tim stvarima smo spremni da razgovaramo u detalje - naveo je on.

Zelenski će ove nedelje otputovati na Bezbednosnu konferenciju u Minhenu, gde se očekuje da se sastane sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom, koji je jedan od najkritičnijih prema Ukrajini u Trampovom bliskom okruženju.

Na prošlogodišnjoj konferenciji, Vens, tada senator, odbio je da se sastane sa Zelenskim, a ranije je rekao da ga "ne zanima šta se dešava sa Ukrajinom, bilo na jedan, bilo na drugi način".

Zelenski takođe planira da se sastane sa drugim članovima Trampovog tima, kao i sa uticajnim senatorima u Minhenu, ali još uvek "nema zakazan datum" za sastanak sa Trampom, rekao je, iako njegov tim radi na tome da ga zakaže.

Tramp je prošlog vikenda izjavio da će verovatno da se sastane sa Zelenskim ove nedelje, a moguće je da ukrajinski predsednik otputuje u Vašington iz Minhena.

- Nadamo se da će naši timovi dogovoriti datum i plan sastanaka u SAD. Čim se dogovori, spremni smo, ja sam spreman - poručio je Zelenski.

Tramp je rekao da je Amerika potrošila stotine milijardi dolara na Ukrajinu u poslednjim godinama.

- Možda će se dogovoriti, možda neće, možda će jednog dana biti Rusija, možda sledećeg neće, ali uložićemo sav ovaj novac, i rekao sam da želim da ga vratimo - rekao je Tramp.

Zbog toga je, uz već poznate poruke Zelenaskog o geopolitičkim i moralnim rizicima dopuštanja Rusiji da prevlada, sada dodata i nova poruka, skrojena po meri američkog predsednika. Ključna je ideja da će SAD dobiti prioritetan pristup ukrajinskim "retkim zemnim metalima", što je izazvalo Trampov interes, pa je tu temu spominjao nekoliko puta u nedavnim medijskim nastupima.

Zelenski je rekao kako je tu ideju izneo Trumpu još u septembru, kada su se sastali u Njujorku, te da planira da predstavi "detaljniji plan" mogućnosti za američke kompanije u posleratnoj obnovi Ukrajine i eksploataciji ukrajinskih prirodnih resursa.

Ukrajina ima najveće rezerve uranijuma i titanijuma u Evropi, rekao je Zelenski, naglasivši kako "nije u interesu Sjedinjenih Država" da te rezerve dospeju u ruske ruke i budu potencijalno podeljene sa Severnom Korejom, Kinom ili Iranom.

- Ne govorimo samo o bezbednosti, već i o novcu... Vredni prirodni resursi koje možemo da ponudimo našim partnerima i mogućnosti za ulaganja koje pre nisu postojale... Za nas to znači nova radna mesta, a za američke kompanije profit - rekao je.

Ključna uloga američke vojne pomoći

Zelenski je istakao kako je za bezbednost Ukrajine ključno da se nastavi američka vojna pomoć, navodeći primer američkih sistema protivvazdušne odbrane Patriot.

- Samo Patriot može da nas zaštiti od svih vrsta projektila. Postoje i drugi sistemi u Evropi, ali oni ne mogu da pruže potpunu zaštitu. Već i iz ovog malog primera vidi se da bez Amerike sigurnosne garancije ne mogu biti potpune - rekao je. 

Prve nedelje Trampove vladavine već su donele mnogo zabrinutosti Ukrajincima. Globalna obustava USAid projekata, koja je u Ukrajini zaustavila stotine organizacija koje su radile na različitim područjima, od pomoći ratnim veteranima do škola i skloništa, izazvala je nemir. Tramp je također priznao kako je već razgovarao s Putinom telefonom u pokušaju da započne pregovore. Na pitanje koliko puta, odgovorio je: "Bolje da ne kažem."

Ne želi da kritikuje Trampa

Zelenski je rekao kako je vrlo važno da se američki predsednik prvo susretne s ukrajinskom delegacijom prije nego što se sastane s Putinom, ali nije želeo da kritikuje Trampa zbog njegovih nejasnih izjava.

- Očigledno ne želi da svi znaju detalje, a to je njegova lična odluka - rekao je. 

Ako Tramp uspe da dovede Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto, Zelenski je rekao da planira da ponudi Rusiji jednostavnu zamenu teritorija, odustajući od zemlje koju Kijev drži u ruskoj Kurskoj oblasti od početka iznenadne ofanzive pre šest meseci.

- Zamenićemo jednu teritoriju za drugu - rekao je on, ali je dodao da ne zna koji će deo okupirane teritorije Ukrajina tražiti zauzvrat:

- Ne znam, videćemo. Ali sve naše teritorije su važne, nema prioriteta.

Konačna ocena o svemu će, kako je rekao, tek vremenom biti poznata:

- Istorija pokazuje da ima mnogo stvari koje ne znate - šta se dešavalo iza kulisa, kakvi su pregovori vođeni... Teško je sve to danas proceniti, jer ne znamo sve. Znaćemo kasnije, sve ćemo znati.

Zelenski je navikao na pažljivo ophođenje prema Trampu - ubrzo nakon što je 2019. izabran za predsednika, nevoljno je uvučen u dramu oko američkog opoziva zbog telefonskog razgovora između njih dvojice. Sada se ponovo nalazi na diplomatskoj žici, a opstanak Ukrajine potencijalno zavisi od odluke američkog predsednika o nastavku podrške.

Govoreći o obustavi USAid programa, Zelenski je rekao:

- Nećemo se žaliti što su neki programi zamrznuti, jer nam je najvažnija vojna pomoć, i ona je sačuvana, na čemu sam zahvalan... Ako američka strana ima mogućnosti i želje da nastavi svoju humanitarnu misiju, mi smo za to u potpunosti otvoreni, a ako ne, pronaći ćemo izlaz iz ove situacije.

Trampove javne izjave o Ukrajini do sada su bile fragmentirane i često protivrečne, ali jedna se tema ističe - dok želi da postigne dogovor za okončanje rata, smatra da bi Evropa trebalo da bude odgovorna za održavanje mira nakon toga.

O Makronovoj ideji

Kao odgovor na to, francuski predsednik Emanuel Makron predložio je ideju evropskih mirovnih snaga koje bi se mogle rasporediti u Ukrajini nakon mogućeg prekida vatre. Zelenski je rekao da bi takva misija mogla da uspe samo ako bi bila sprovedena u velikom opsegu. 

- Kada je reč o Emanuelovoj ideji, ako je to deo sigurnosne garancije, onda da, ako bi bilo 100-150 hiljada evropskih vojnika, onda da. Ali čak ni tada ne bismo bili na istom nivou s ruskom vojskom koja nam se suprotstavlja - rekao je.

Evropa je još daleko od dogovora o raspoređivanju borbenih snaga u Ukrajinu, poteza na koji Putin verovatno ne bi pristao tijekom pregovora. Zelenski je rekao kako bi neka blaža mirovna misija verovatno bila neuspešna, osim ako ne bi imala garancije da će se suprotstaviti Rusiji ako Moskva obnovi neprijateljstva.

- Biću iskren s vama, ne mislim da su UN-ove trupe ili bilo što slično ikada ikome stvarno pomogli u istoriji. Danas ne možemo podržati tu ideju. Mi smo za mirovni kontingent ako je deo sigurnosnih garancija, ali ponovo naglašavam da je to bez Amerike nemoguće.

Kako se Zelenski okreće pridobijanju Trampove podrške, rekao je kako je još prerano za konačne ocene prethodne administracije. Odnosi između Kijeva i Vašingtona navodno su bili sve hladniji dok je tim Volodimira Zelenskog postajao frustriran Bajdenovim fokusom na upravljanje rizicima eskalacije.

Na pitanje misli li da će Bajden u istoriji biti zapamćen kao čovek koji je pomogao da se spasi Ukrajinu ili kao onaj koji je prekasno odgovorio na izazov iz Rusije, Zelenski se nasmejao i rekao kako je "vrlo teško" to sada proceniti.

Kritikovao je Bajdenovu početnu nevoljnost da Ukrajini osigura oružje - "ta nesigurnost je dala Rusiji dodatno samopouzdanje".

(Alo.rs/Guardian)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading