OVA OBLAST POSTAJE NOVO POLJE SUKOBA SILA: SAD, Rusija i Kina u trci za nadmoć (VIDEO)
Foto: Printscreen/Foto: Printscreen/RTS

Rat Izraela u Gazi, koji je odneo desetine hiljada života i proširio se na Liban, dok je Ukrajina pokrenula napade u unutrašnjosti Rusije, a Vladimir Putin zapretio nuklearnim „Armagedonom“ protiv Zapada.

U međuvremenu, veliki deo podsaharske Afrike pogođen je borbama između vladinih snaga, milicija i ekstremističkih grupa, dok su zemlje poput Mjanmara i Sudana zahvaćene građanskim ratom.

Ali sada se pojavljuje novo polje sukoba, gde se svetske sile spremaju da se suoče jedne s drugima u žurbi za kontrolom i strateškom prednošću.

Kako Arktik prolazi kroz neviđene promene uzrokovane klimatskim promenama, topljenje leda otvara ogromnu novu granicu, otključavajući riznicu ranije neiskorišćenih prirodnih resursa, potencijal za nove trgovinske rute i regionalnu nadmoć.

I nije iznenađenje da glavne vojne i ekonomske sile sveta — Rusija, Kina i Sjedinjene Države, kao i druge arktičke nacije — planiraju kako najbolje da iskoriste novonastalu situaciju.

Donald Tramp je izjavio da želi da Grenland — čije se dve trećine nalaze u Arktičkom krugu — priključi SAD-u, tvrdeći da je kontrola nad „strateški pozicioniranom“ zemljom od vitalnog značaja za „nacionalnu bezbednost“.

Grenland je, takođe, ključna lokacija u kineskom projektu „Polarnog Puta svile“, planu širenja ekonomske moći u tom regionu.

Kineski investitori imaju potraživanja u grenlandskom nalazištu retkih minerala „Kvanefjeld“, koje sadrži ogromne zalihe uranijuma, što je izazvalo interesovanje SAD-a.

Istovremeno, Moskva je već reagovala na Trampove primedbe, označivši ih „dramatičnim razvojem situacije“ i insistirajući na tome da je Arktik „zona naših nacionalnih i strateških interesa“.

Zašto je arktik toliko važan?

Arktik, nekada hladna i negostoljubiva divljina, brzo postaje žarište geopolitičkih poteza, prvenstveno zbog neverovatnih zaliha resursa sakrivenih ispod leda.

Povlačenje leda otkriva ogromna ležišta vitalnih sirovina — američki Geološki institut (USGS) procenjuje da Arktik sadrži oko 90 milijardi barela (oko 15%) neotkrivenih konvencionalnih naftnih resursa u svetu i oko 40 milijardi barela (oko 30%) neotkrivenih konvencionalnih zaliha prirodnog gasa.

Taj region je takođe bogat mineralima retkih zemalja, koji su sastavni deo moderne tehnologije baterija i mikročipova.

Pored toga, uslovi na Arktiku idealni su za maksimalno iskorišćenje potencijala obnovljive energije — ogromna prostranstva pogodna su za izgradnju solarnih panela i vetrogeneratora, dok beskrajna mora nude mogućnosti za morske vetroparkove radi proizvodnje hidroenergije.

Zemlje poput Islanda i Finske već koriste hidroenergiju, energiju vetra i geotermalnu energiju za gotovo sve svoje energetske potrebe, uz nuklearnu energiju.

Takođe, sve veća pristupačnost postojećih trgovačkih puteva kao što je Severnomorska ruta (NSR), ili mogućnost otvaranja novih pravaca poput Transpolarne rute (TSR), mogla bi drastično da skrati vreme isporuke i potrošnju goriva.

Na primer, udaljenost između jedne luke u severozapadnoj Evropi i Dalekog Istoka duž NSR-a je skoro 40% manja u poređenju s tradicionalnom rutom kroz Suecki kanal.

Topljenje arktičkog leda znači da više brodova s ojačanim trupom može da prolazi kroz područja koja su istorijski bila nepristupačna — ili da se oslanja na kapacitete specijalizovanih ledolomaca.

Time se plovidba preko Arktika pretvara u izuzetno privlačnu opciju za globalnu trgovinu, sa ogromnim ekonomskim koristima za uključene države.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading