Svako ko uđe i Milanovu baštu pomisli da je stigao u Meksiko, a mora da pazi i da se ne ubode!
Milan Doroslovački (21) iz Bečeja ima nesvakidašnji hobi. Pre osam godina, kao srednjoškolac, u svojoj bašti je počeo da uzgaja kaktuse.
Z. Bogdanović
Njegova kolekcija trenutno broji 50 različitih vrsta i više od 200 primeraka.
Još kako trinaestogodišnjak je, kako kaže, znao da želi da se bavi uzgojem biljaka i hortikulturom, pa je posle gimnazije upisao Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i tako napravio korak ka ispunjenju svojih snova.
Razmnožavanje kaktusa
Kaktuse je moguće razmnožiti na različite načine - kalemljenjem, reznicama i iz semena.
- Što se tiče metode razmnožavanja reznicama, neophodno je prepoloviti kaktus, s tim da nož mora biti sterilan. Po završetku tog postupka mora se sačekati da se rana zasuši. Ne sme da bude mokra, jer ukoliko dođe u dodir sa zemljom, kaktus će početi da truli i razvijaće se gljivice. Kada je rana suva, stavljamo ga u suvu zemlju i tako treba da odstoji sedam dana. Nakon toga treba početi sa postepenim zalivanjem - objašnjava Milan Doroslovački.
Iako se kaktusi u našem podneblju uglavnom uzgajaju u saksijama i drže u kući, kako bi im stvorio što prirodnije uslove, mladi Bečejac je rešio da ih presadi u sunčani deo bašte.
- Da bi kaktusi opstali, neophodno je da im obezbedite kvalitetno zemljište. Oni uglavnom vole kiselo zemljište, a kako ne vole vodu, važno je zalivati ih postepeno i prihranjivati. Tokom zime ih vadim iz bašte i unosim u kuću kako ne bi promrzli. To je složeniji zadatak jer oko toga imam mnogo posla, jer svaki kaktus treba pažljivo izvaditi, pritom vodim računa da se ne izbodem - objašnjava ovaj mladić.
U svojoj kolekciji Milan ima primerke koji su dostigli impozantne veličine, a to je, kaže, rezultat prave brige i nege.
- Za kaktuse sam napravio organsku prihranu, specijalne malčeve i humus, koji sadrži otpatke krompira, ljuske od jaja, soc od kafe - ističe Milan.
Najlepši je period cvetanja, kaže naš sagovornik i ističe da cvetove kaktusa karakterišu živopisne boje, različiti oblici i dimenzije. Neki narastu i do 30 centimetara, dok drugi imaju svega nekoliko milimetara. Nažalost, cvet opstaje svega 24 sata. Da bi kaktus dostigao fazu cvetanja, neophodno je ispuniti nekoliko preduslova.
PROČITAJTE JOŠ:
- Kaktusu je važno obezbediti određenu fazu mirovanja, a to je najbolje učiniti u toku zime. Od oktobra do marta ih držim u hladnim prostorijama, u kojima se temperatura kreće između pet i 10 stepeni. Tada ih ne zalivam. Tokom tog perioda oni miruju i sakupljaju mineralne materije. Kada dođe proleće, iznosim ih u baštu, tada počinje vegetacija, oni bujaju i formiraju se cvetovi - kaže on.
Prijatelji mu za rođendan uglavnom poklanjaju kaktuse, o kojima se posebno brine. Osim toga, idealan su podsetnik na drage osobe, kaže Doroslovački i dodaje da su mnogi od tih primeraka stigli iz inostranstva.
- Mnogo volim da putujem, a pošto sam student, imam priliku da sa fakultetom obiđem različite države i gradove Evrope. Volim da vidim nove načine uzgoja biljaka i saznam sve o njima, kako bih obogatio svoje znanje i iskustvo. Kada dođem kući, trudim se da primenim te novine. Takođe, nastojim da sa svakog putovanja kući donesem novu biljku koja ne raste u Srbiji. Tako sam doneo razne sorte kaktusa - objašnjava naš sagovornik.
Kako bi stekao što više iskustva i obogatio svoju biografiju, naš sugrađanin honorarno radi u hotelu sa pet zvezdica u Vrdniku, gde se stara o zelenim površinama i uređuje ih. Želja mu je da jednog dana otvori ugostiteljski objekat čiji će eksterijer mamiti radoznale poglede i privlačiti što veći broj mušterija.
Ne treba preterivati sa zalivanjem
Kaktusi su biljke koje inače ne vole previše vlage. Međutim, principi zalivanja nisu isti ukoliko je reč o biljki koja boravi u sobi ili u bašti. U zatvorenom prostoru vazduh skoro i da ne cirkuliše, objašnjava naš sagovornik i dodaje da kaktusi uglavnom nisu izloženi direktnim sunčevim zracima.
- Njima to nije dovoljno, jer vole direktnu sunčevu svetlost. Kada zalivamo kaktus koji boravi u kući, moramo imati na umu da u tom slučaju vodi treba mnogo više vremena da ispari iz saksije. Zato je važno kontrolisati vlažnost zemlje i ne preterivati sa zalivanjem, jer u suprotnom može da istruli. Zimi najčešće počnu da se deformišu i zakržljaju, upravo zbog toga jer nemaju dovoljno sunca i svetlosti - objašnjava naš sagovornik.