Velika je razlika između "UPOTREBLJIVO DO" i "NAJBOLJE UPOTREBITI DO"... Ne dozvolite da vas prevare natpisi!
Samo trećina građana zna razliku između ova dva termina
Tek oko trećine hrvatskih građana razume razliku između navođenja roka trajanja "upotrebiti do" i "najbolje upotrebiti do", objavilo je Ministarstvo poljoprivrede na temelju rezultata istraživanja koje su na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana sproveli Ministarstvo i Hrvatska agencija za hranu (HAH).
Stoga su Ministarstvo poljoprivrede i HAH pokrenuli informativnu kampanju putem video spota koji potrošačima objašnjava tu razliku na jednostavan način, kažu u Ministarstvu.
Pročitajte još:
"Osim nerazumevanja rokova trajanja, istraživanjem smo došli i do zabrinjavajućeg podatka da samo 10 odsto potrošača redovno čita deklaracije na proizvodima. To je takođe nešto što želimo promeniti", ističe direktorka HAH-a Darja Sokolić.
Sigurnost i kvaliteta
Iz Ministarstva objašnjavaju kako navod "upotrebiti do" ukazuje na sigurnost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smeli da konzumiraju, jer se radi o brzo pokvarljivim namirnicama koje mogu predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje (npr. sveže mleko, sveže meso, sveža riba i sl.).
Navod "najbolje upotrebiti do" govori o kvalitetu hrane, tj. nakon njegovog isteka hrana je još određeno vreme sigurna za konzumaciju pod uslovom da se čuvala prema uputstvima navedenim na pakovanju i da pakovanje nije bilo oštećeno. Međutim, proizvođač više ne jamči da će proizvod biti jednake kvalitete jer hrana na primer počne da gubi aromu i sl., navode iz Ministarstva.
Naglašavaju pritom kako izgled, miris i ukus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili ukus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju, ako nije pravilno čuvana. Stoga, apel Ministarstva poljoprivrede i HAH-a ide i u smeru i pravilnog čuvanja hrane, u skladu s navodima na deklaraciji, ističu iz Ministarstva.
Stop bacanju hrane
"Jedan od vodećih razloga bacanja hrane u domaćinstvima je i nerazumevanje navoda o rokovima trajanja, zbog čega i zdravstveno ispravna hrana često završi u smeću. To želimo da promenimo. Radimo na svim razinama da se bacanje hrane maksimalno smanji, da razvijemo kulturu doniranja hrane i da kroz IT platformu jače povežemo donatore hrane i posrednike koji tu hranu distribuiraju potrebama", istaknao je u saopštenju potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Inače, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 380.000 tona hrane.
Stoga su, primera radi, u nizu aktivnosti kojima bi se povećalo doniranje hrane Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za hranu i Hrvatska gospodarske komora juče održali radionicu za predstavnike proizvođača hrane i trgovce na kojoj je bilo reči o planiranim izmenama zakonodavnog okvira za doniranje hrane te je predstavljena i IT platforma za doniranje hrane.