Hrvatska, Zagreb
EPA
Hrvatska, Zagreb

EPA

Hrvatska, Zagreb, Foto: EPA

Kako pokazuju novi podaci Eurostata, Hrvatska je u aprilu spadala među članice EU s najvećim padom prometa u maloprodaji.

Podaci eurostatističara pokazuju da je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u aprilu realno bio čak 24 posto manji nego u istom mesecu lane.

Veći pad prometa u maloprodaji u EU imale su jedino Francuska, Španija, Malta i Luksemburg.

S druge strane, pad prometa u trgovinama u Nemačkoj bio je nešto veći od šest posto, dok je promet u trgovini na malo, kako pokazuju podaci Eurostata, najmanje potonuo u skandinavskim članicama - Finskoj, Danskoj i Švedskoj.

Na nivou EU u celini promet u maloprodaji u aprilu je bio 18 posto manji nego u aprilu prošle godine.

Hrvatski je trgovački sektor, može se reći, platio vrlo visoku cenu "lockdowna". Na pad prometa u trgovinama uticalo je ne samo to što je velik broj trgovina u aprilu bio zatvoren nego i izostanak početka turističke predsezone, kao i uvođenje propusnica bez kojih se nije moglo slobodno kretati po zemlji.

Svoj doprinos padu potrošnje dala je i erozija životnog standarda, budući da je u delu firmi već počelo smanjivanje plata zaposlenima, a krenuli su i otkazi, kao i strah koji se uvukao među potrošače.

Drugim rečima, kako se navodi, ljudi su kupovine u aprilu sveli na, kako se to popularno kaže, "hleb i mleko". Po pravilu, potrošači su kupovali samo ono što im je neophodno za preživljavanje - hranu, lekove i higijenske potrepštine, dok je kupovina odeće i obuće, kao i trajnih dobara, poput nameštaja, tehnike i automobila, uglavnom izostala.

Delom zato što ih nisu imali gde ni kupiti, a delom zato što su, zbog neizvesnosti, ljudi odgađali kupovinu.

Oni koji su eventualno nešto i kupili od roba koje im nisu nužne za svakodnevni život uglavnom su to učinili putem interneta.