Nikad gora situacija u Plenkovićevoj Hrvatskoj

Ili bolje reći - preostali građani Plenkovićeve Hrvatske, jer "lepa njihova" nema čime da se pohvali, ako se uzme u obzir da Hrvatska bukvalno nestaje.

Naslovna strana hrvatskog medija 24sata.hr koja je objavljena u junu prošle godine najavila je crnu sudbinu Hrvatske koja ove godine uzima maha.

Sudbina naših suseda oslikana je bila "umrlicom Republike Hrvatske" ukoliko se nešto drastično ne promeni. Posle godinu dana situacija je još i gora, a premijer Plenković nema načina da zaustavi odliv mladih iz države.

Prema podacima u narednih pet godina Hrvatsku bi moglo napustiti još 500.000 građana, a nakon toga će u zemlji ostati samo oni koji su se obogatili u tranziciji i privatizaciji, oni koji su od roditelja nasledili krov nad glavom, povlašćeni s visokim penzijama, nestručni, a stranački zaposleni ljudi, nešto ugostitelja i starci.

Zbog odlazaka mladih Hrvatska svake godine prirodnim putem gubi grad veličine Osijeka. Od aprila 2011. do marta 2018. prirodnim putem izgubili su 91.750 stanovnika. Od navodno 300.000 dosad iseljenih najviše je ljudi otišlo u Nemačku (56 odsto), najviše iz Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje. Reč je o mladim ljudima starosti od 20 do 39 godina, a takvih je nešto više od 47 posto.

Imajući u vidu gore navedene činjenice nameće se zaključak da je situacija u Plankovićevoj Hrvatskoj nikad gora. A šta je sa EU?

Za EU izbore za hrvatske liste je službeno registrovano više od 154.000 birača u inostranstvu, pokazuju podaci Ministarstva uprave Hrvatske.

Ta brojka pokazuje veliki porast, s obzirom na to da je pre pet godina bilo tek 3637 birača koji su se prijavili da svoju građansku dužnost za izbore za Evropski parlamnet obave u inostranstvu.

S obzirom na malu izlaznost na EU izborima koja je prošli puta bila tek 25 posto, da glasa 154.000 birača koji su registovani u dijaspori, mogli bi imati presudnu ulogu na hrvatskim izborima.

Međutim, jedna zanimljivost koja ovih dana kruži Hrvatskom itekako objašnjava trenutnu situaciju kod suseda. Naime, čak 11.000 Hrvata koji žive u inostranstvu i koji će glasati na izborima, odlučilo je da neće glasati za hrvatske liste, nego za političare koji ih zastupaju u zemljama gde trenutno žive. Najveći broj takvih je u Nemačkoj, oko 8000. Oni će tamo birati nemačke političare, ne hrvatske i time su i službeno politički prekinuli vezu s domovinom.

Jedino nam preostaje da u skladu sa prošlogodišnjom umrlicom, izjavimo saučešće Republici Hrvatskoj.