Crna Gora, Milo Đukanović, izbori
Tanjug/AP
Crna Gora, Milo Đukanović, izbori

Tanjug/AP

Crna Gora, Milo Đukanović, izbori, Foto: Tanjug/AP

Novinari hrvatskog Jutarnjeg lista razgovarali su s Milom Đukanovićem dan nakon konstitutivne sednice Skupštine Crne Gore. On na njoj nije bio, što govori o predstojećoj tvrdoj kohabitaciji koja će karakterisati tu državu sledeće gotovo tri godine koliko mu još traje mandat. Naime, dosadašnja opozicija pobedila je njegov DPS na nedavnim parlamentarnim izborima nakon 30 godina neprekidne vladavine. Razgovor sa Đukanovićem vođen je za emisiju koja je emitovana na portalu Jutarnjieg.

Skupština Crne Gore je konstituisana, izabran je predsednik i predložen mandatar za sastavljanje nove vlade. Jeste li po Ustavu sada vi na potezu?

Da li će Milo podneti ostavku?

 

- Konstituisanjem Skupštine počela je finalna faza legitimizacije izbornog procesa. Izabran je predsednik parlamenta i makar neformalno najavljen kandidat za predsednika vlade. Kažem neformalno, jer sada počinje teći rok od mesec dana u kojem predsednik države obavlja konsultacije s liderima političkih partija. Vlada se mora konstituisati u sledećih 90 dana.

Kako to da kao predsednik države niste bili na sednici?

- Sprečile su me ranije preuzete obaveze. To je ipak samo jedno protokolarno pitanje. Mnogo važnije je to što smo u više navrata ponovili da priznajemo rezultate izbora i da čestitamo pobednicima. Učinićemo sve da transfer vlasti protekne brzo i glatko.

Kako komentirate činjenicu da se vladajući blok dogovorio oko podele funkcija uz posredovanje mitropolita Srpske pravoslavne crkve Amfilohija?

- To je samo vrlo dosledno ponašanje nove parlamentarne većine. Više je nego očito da je SPC bio ne samo neprimereno uključen u izbore nego je bila i najaktivniji politički akter. SPC je u kontinuitetu instrument velikosrpskog nacionalizma i ruskih imperijalnih interesa na Balkanu. Ovaj put je to samo radila otvoreno. Nakon izbora je jedan od portparola SPC kazao da će se SPC povući iz političkog života, čime su samo sve ovo potvrdili. Međutim, njegovi pretpostavljeni se s tim očito nisu složili pa su pokazali ko se pita. Oni su odlučili ko će biti nosilac te politike, što je priznao i sam kandidat za premijera Zdravko Krivokapić. Ali, to je naša realnost s kojom se moramo suočiti kako bismo sačuvali Crnu Goru kao građansku i sekularnu državu s multietničkom demokratijom i evropskim vrednostima.

Milan Knežević

screenshoot/Youtube

Milan Knežević, Foto: screenshoot/Youtube

Vaša izjava da ste spremni boriti se za Crnu Goru ne samo u parlamentu nego i u šumi izazvala je veliku buru. Zar je stanje tako loše da može doći do građanskog rata?

- Nije stanje tako loše. Crna Gora je najstabilnije društvo na zapadnom Balkanu. Verujem da možemo izdržati i ovaj eksperiment u koji je zemlja sada ušla. Posle 30 godina menja se vlast, a opozicija koja nikada do sada nije bila vlast mora se učiti tom poslu. A vlast se nakon 30 godina mora učiti opozicionom delovanju. Tu poruku o borbi i u šumi, ako bude trebalo, poslao sam onima koji su isuviše jednostavno počeli tumačiti rezultate izbora. Ne samo u domaćoj, nego i međunarodnoj javnosti proširila se teza da je rezultatima izbora ugrožena i crnogorska država. Na ovim izborima nismo odlučivali o državi, o tome smo odlučili pre 14 godina. Ali ako bilo ko iz Crne Gore ili iz regije smatra da pod promenom vlasti može ugroziti našu državu, mora znati da ćemo je braniti onako kako smo je branili vekovima. Dakle, to nije bila neka zla slutnja, a ni današnja realnost.

Velike geopolitičke igre vode se na Balkanu vekovima. Koliko je realna spekulacija o kompenzaciji Srbiji za gubitak Kosova ustupcima vezanim uz Crnu Goru i Republiku Srpsku?

Izbori u Crnoj Gori

AP/Tanjug

Izbori u Crnoj Gori, Foto: AP/Tanjug

- Na globalnoj sceni sve se brzo menja, osim balkanske nepovoljne realnosti. To je jedna od, uveren sam, pogrešnih balkanskih percepcija. Balkan je uvek bio na liniji fronta raznih globalnih interesa. Pre nekoliko godina bili smo na udaru ruskih interesa koji su hteli sprečiti ulazak Crne Gore u NATO. Ne možemo isključiti mogućnost da velikosrpski interesi nisu do kraja dosanjani. Nisam još pročitao ni jedan demanti s neke relevantne beogradske adrese. U toku je proces ulaska Kosova u Ujedinjene nacije pa su oni koji neguju velikosrpske aspiracije mogli poverovati u neku kompenzaciju na račun Crne Gore i Republike Srpske. Sve su to snovi i iluzije.

Lideri pobedničkog bloka potpisali su zajedničku izjavu u kojoj tvrde da neće menjati spoljnu politiku Crne Gore. Imate li informacije na kakav je to odjek naišlo na Zapadu? Veruje li im se?

- Na taj su način samo odali najveće moguće priznanje našem vanjskopolitičkom kursu. Je li to nekog na Zapadu iznenadilo? Naravno da ne, zato što je do takvog sporazuma i došlo uz inicijaciju sa Zapada. Ne bi oni sami napravili takav salto mortale. Ja sam skloniji verovati delima nego rečima. A čuli smo od nekih i da se Crna Gora oslobađa posle 75 godina. Godine 1945. se Crna Gora oslobodila i od fašizma, ali i od srpske okupacije koja je počela 1918. godine.

Otvoreno ste optužili Srbiju za verbalnu i političku agresiju i mešanje u izborni proces u Crnoj Gori. Jeste li o tome razgovarali s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem?

Podgorica

Alo/T.S.

Podgorica, Foto: Alo/T.S.

- Gotovo da nema dužnosnika Srbije koijii se poslednjih godinu dana nije direktno i brutalno umešao i u politički život Crne Gore i u izborni proces. Bilo je i medijskog divljanja. Nema nikakve dileme da je današnja Srbija davala logistiku velikosrpskom nacionalizmu prema Crnoj Gori. Nedavno, pre izbora razgovarao sam s predsednikom Srbije i ukazao mu na to, ali odgovor je bio zaogrnut plaštom zabrinutosti za ugrožena prava srpske manjine u susednim državama. Imao sam utisak da je Vučić nešto preduzeo prema medijima pa je agresija utihnula za jednu oktavu. Ali, pušten je duh iz boce koji se sada ne može kontrolisati.

Kakva će to biti kohabitacija. Mi u Hrvatskoj uživamo u tvrdoj kohabitaciji, kako ju je i najavio premijer Andrej Plenković. Hoće li u Crnoj Gori biti još tvrđa?

- Biće to normalna kohabitacija, barem što se mene tiče.

Ipak, biće izazovno jer je Aleksa Bečić, novoizabrani predsednik Skupštine, još pre nekoliko dana tražio da podnesete ostavku.

- Moju ostavku može tražiti ko god hoće, a mogu sad i ja tražito njegovu ostavku. Ja sam legitimno izabrani predsednik, vrlo sam ponosan na sve što smo postigli i smatram da treba da nastavim da radim dalje. Ko ne bude želeo sarađivati, neće ugroziti moje funkcioniranje kao predsednika. Imam određeni kapacitet ustavnih vlasti koji ću koristiti kao i do sada.

Komentari (2)

branka met

25.09.2020 12:14

Iza bujice naučenih fraza ne stoji dosledan, odgovoran, pošten, narodu okrenut političar, već je ukotvljn gramzivi tajkun. Teško je otići sa vlasti kada si svestan šta si radio. Bio je uz Miloševića najljući neprijatelj ustaša kojima sada podilazi, jer su ga ostali državnici pročitali i beže od njega ko od smrdljivog sira. I... na kraju će ostati upamćen kao lopov, lažov i samoživi mali politikant koji visoko uzdiže nos kojim para nebo ne bi li porastao makar u svojim očima.

Ivan Zgrozeni

25.09.2020 13:14

SPC vodi politiku? Crkva je bila primorana da se brani od diskriminatorskog Zakona o "slobodi" vere. Da je diskriminatorski jasno je jer je pre donosenja Zakona sa muslimanima i katolicima postignut dogovor a Zakon je namenjen samo SPC. Slicno je uradio Aleksandar Kuza kada je ujedinio Vlasku i Moldaviju u Rumuniju. Konfiskovao je imovinu Crkve (pogodite koje) i napravio Rumunsku pravoslavnu crkvu kou su prvi 1872. priznali Grci.tekyt