Dušan Vujović
Profimedia
Dušan Vujović

Profimedia

Dušan Vujović , Foto: Profimedia

"Tri najveća uspeha u 2016. su fiskalni deficit - tri puta niži od planiranog, javni dug, koji je počeo da pada, zatim rast BDP od 2,7 odsto koji je značajno viši od planiranog, kao i to što je skupštini predložen budžet za 2017. sa istorijski najnižim deficitom od 0,6 odsto BDP", kaže Vujović.

Govoreći o željama za 2017. godinu, Vujović je naveo da su to nova zaposlenost i ekonomski rast za viši standard gradjana, da konačno završimo strukturne reforme i rešimo pitanje gubitaša, kao i da tranformišemo Poresku upravu.

Na pitanje može li povećanje platra u javnom sektoru i penzija u 2017. ponovo ugroziti tek uspostavljenu stabilnost srpskih javnih finansija, Vujović kaže da ne može ako se to radi sa dužnom pažnjom, na osnovu ostvarenih rezultata i u realnim i održivim fiskalnim okvirima.

"Povećanja sa kojima smo ušli u pripremu budžeta za 2017. to najbolje pokazuju. Ako tokom naredne godine ostvarimo dinamičniji rast BDP-a, veću zaposlenost i sprovedemo neophodnu racionalizaciju u javnom sektoru , stvoriće se više nego dovoljno prostora za realni rast plata u javnom sektoru i penzija bez ugrožavanja fiskalne pozicije u narednim godinama, čak i uz moguće smanjenje poreza i doprinosa na plate", kaže Vujović.

"Suština je da ekonomski rast zasnovan pre svega na novim radnim mestima u privatnom sektoru obezbedi dovoljno snažnu osnovu za alimentiranje solidnih penzija i plata u javnom sektoru u okvirima predvidjenim Zakonom o budžetskom sistemu (11 odsto BDP za penzije i osam odsto za plate), poručio je Vujović.

Komentari (3)

nedjo

30.12.2016 23:59

i mi prizeljkujemo da te zaboravimo

Бошко Београд

31.12.2016 08:42

Резултат вашег рада и целокупне СНС популистичке, самохвалљиве, крадљиве булументе је повећање вањског дуга за 10 милијарди долара и при томе сте се намажњавали пара заједно са СНС булументом. Тешко се Србији са вама...

XXL

01.01.2017 13:14

Naravno da će biti 'suficita' sve zavisi od dinamike kako se bude zaplenjena imovina građana prodavala i po kojoj ceni na tržištu, a i od drakonskih kazni ako se narod odluči na plaćanje ako ima novaca i ne ode na robijanje. Ko pita da li je neko gladan jer se viškovi hrane služe po 'oborenoj' ceni u skupštinskom restoranu. Zar nam 'klot' pasulj za sirotinju sa 250gr hleba u "narodnim kuhinjama" nije skuplji od 'bečke šnicle' u skupštinskom restoranu?