Vladimir Marinković
Tanjug / Filip Krainčanić
Vladimir Marinković

Tanjug / Filip Krainčanić

Vladimir Marinković, Foto: Tanjug / Filip Krainčanić

Vladimir Marinković, potpredsednik Narodne skupštine Srbije i istaknuti član SNS-a, u intervjuu za „Alo!“ objašnjava zašto građani Srbije na predstojećim izborima neće imati dilemu kome da daju svoj glas, kako gleda na dešavanja unutar Saveza za Srbiju i koja to stranka najverovatnije neće postojati nakon izbora.

- Vučić je ekonomski oporavio zemlju, sproveo veoma uspešne reforme i pozicionirao Srbiju kao jednu od najpovoljnijih zemalja za investiranje u celoj Evropi. Prvi put posle mnogo godina ova država ima lidera koji ima jasnu viziju i strategiju kako Srbija treba da izgleda u narednih dvadeset, trideset godina, pritom je posvećen isključivo državnim ciljevima i interesima naroda. Sjajno je pozicionirao Srbiju na geopolitičkom planu i učino je da ova zemlja bude interesantan i pouzdan partner u ovom delu Evrope i da odlično sarađuje i sa Kinom, Ruskom Federacijom ali i Sjedinjenim Američkim Državama, s kojima imamo najbolje odnose u proteklih 30 godina.

Aleksandar Vučić

Tanjug

Aleksandar Vučić, Foto: Tanjug

Prema svim istraživanjima, SNS i Aleksandar Vučić uživaju najveću podršku građana. Kakav rezultat očekujete da ostvarite na izborima?

- Imao sam priliku da pogledam istraživanja koja su radile neke domaće, ali i američke agencije i rezultati nesumnjivo pokazuju da će se građani Srbije u ogromnoj većini opredeliti za politiku ekonomskog razvoja, novih radnih mesta, očuvanja kredibiliteta i nezavisnosti zemlje u međunarodnim odnosima. To je ono za šta se predsednik Vučić i naša stranka zalažu prethondih nekoliko godina, vodimo srpsku politiku i srpski interes je na prvom mestu, i nema druge politike. U tom smislu, Vučić je definitivno obnovio osećaj ponosa našoj zemlji i naciji imajući političke hrabrosti da u svakoj prilici kaže da će Srbija voditi računa o interesima Srba gde god oni živeli, da smo posvećeni regionalnoj stabilnosti, ali i da volimo Republiku Srpsku i da ćemo štititi i boriti se za naš narod, religijsku, istorijsku i kulturnu baštinu na KiM. Narod u Srbiji prepoznao je Vučićevo državništvo i liderstvo, u stvari sve ono što mogu da vide svakodnevno, a tiče se konkretnih rezultata rada u svim oblastima društvenog života, od zdravstva, socijalne politike, infrastrukture, ekonomije, brige za nastarije sugrađane, poštovanje manjina, zato Vučić i ima 60 odsto podrške.

Dragan Đilas

prinstcreen

Dragan Đilas, Foto: prinstcreen

Bojkot je odlukom PSG-a koji predvodi Sergej Trifunović definitivno propao. Kako vi gledate na Savez za Srbiju i da li će on uopšte postojati na jesen?

- Ja mislim da SZS ni sada ne postoji, on se jednostavno raspao onog trenutka kada su Dragan Đilas, gazda SZS-a, i njegovi satrapi uvideli da u Srbiji nije moguć nikakav makedonski ili ukrajinski scenario. Kada se poslednja nada da će vlast biti preuzeta na ulici ugasila, kada su videli da je narod nepodeljeno za Vučića i napredak Srbije, taj politički „melting pot“ je počeo da se raspada a neki su videli da je vrag odneo šalu pa su odlučili da učestvuju na izborima kao što je PSG. Pored njih u tom tzv. savezu više niko ni ne postoji s obzirom na to da upravo ovih dana Đilas zabija glogov kolac u Demokratsku stranku koja verovatno posle ovih izbora više neće postojati ali to je već njihov problem jer ovi diletanti koji je sada vode ne bi mogli ni cipele da čiste političarima kao što su bili Davidović, Grol, Kosta Kumanudi i ostali.

Boško Obradović

Tanjug / Dragan Kujundžić

Boško Obradović, Foto: Tanjug / Dragan Kujundžić

Kako ste vi videli štrajk glađu Boška Obradovića, ali i odgovor Aleksandra Martinovića?

- Upravo ponašanje Boška Obradovića i Aleksandra Martinovića ispred Narodne skupštine Republike Srbije predstavljaju lakmus papir po kome mogu da se vide jasne razlike u pristupu, stavovima i odnosu prema državi dve političke opcije. Da neko sada pita Obradovića kako i zašto je „štrajkovao“ i šta je bio cilj, on verovatno ne bi imao odgovor na ova pitanja. Iskreno, mislim da je to njemu jednostavno palo na pamet kao i kada je upadao u RTS, kada je hteo da nasilno upadne u predsedništvo, Narodnu skupštinu, sve je to izgleda samo skup neartikulisanih ideja i ponašanja jednog političkog liliputanca koji svoju političku karijeru završava sa 1,5 odsto podrške građana Srbije i to po američkim rezultatima istraživanja. S druge strane, imate Aleksandra Martinovića, koji je izneo jasne zahteve kao šef poslaničke grupe najsnažnije političke opcije u parlamentu, ne želeći da bude ni slep ni gluv na akt agresije koji se desio dva dana pe njegove odluke da započne štrajk glađu, a to je prebijanje narodnog poslanika Marijana Rističevića od strane njegovog kolege Obradovića i još 13 osoba koje su se tu našle sa Obradovićem želeći u pravom izvornom fašističkom maniru da preuzmu zakon u svoje ruke. Martinović je, u maniru pravog askete, čoveka koji je rešen da istraje u svojim zahtevima i zaštiti digniteta i dostojanstva Narodne skupštine i svih čestitith narodnih poslanika, definisao cilj i stav da nadležno tužilaštvo mora da se oglasi povodom ovog sramnog čina i napada na narodnog poslanika što jeste definitivno atak na najviše zakodnodavno telo, atak na sve građane i njihova prava. S obzirom na to da sam proveo tamo dosta vremena sa Martinovićem, iskreno sam uveren da je taj čovek bio spreman i na najgore, samo da bi zaštitio instituciju i državu.

Cilj je bio sačuvati živote

- Kako je predsednik Vučić bio uspešan u savladavanju ekonomskih problema i spoljnopolitičkih izazova, tako je umeo uspešno da prevaziđe i izazove koji su prouzrokovani pandemijom kovida-19. Od prvog dana je imao dva-tri jasna cilja, da se sačuvaju ljudski životi, da se očuvaju kapaciteti zdravstvenog sistema i zaposleni u njemu i da se donesu mere koje će biti povoljne za privredu i dan kada se pandemija okonča u kojem treba da se upregnu svi kapaciteti i nastavi sa proizvodnjom, izvozom i drugim delatnostima od ključnog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje. Sva tri cilja je ispunio bez greške, zato uostalom i neće biti dileme 21. juna - navodi Marinković.