Hrvatska je na sednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER), održanoj 18. novembra, uskratila saglasnost za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku.

Zagreb je ponovo blokirao i zatvaranje poglavlja 14, koje obuhvata saobraćajnu politiku, dok od decembra 2024. godine sprečava zatvaranje poglavlja 31, posvećenog spoljnoj, bezbednosnoj i odbrambenoj politici.

Prema pisanju podgoričkih „Vijesti“, razlog najnovije blokade mogao bi da bude spor oko istraživanja nafte i gasa u delu Jadranskog mora u kojem granica između Hrvatske i Crne Gore još nije konačno utvrđena.

Zagreb traži potvrdu granice na Prevlaci

Hrvatska državna sekretarka Andreja Metelko Zgombić izjavila je da Zagreb očekuje od Crne Gore da potvrdi nekadašnju republičku granicu na kopnu, prema kojoj celo poluostrvo Prevlaka, uključujući rt Oštro, pripada Hrvatskoj.

Ona je navela da je takva granica utvrđena na osnovu dokumenata i katastarskih podataka obe države.

Prema njenim rečima, potvrđivanje nekadašnje republičke granice nije pitanje novog razgraničenja, već prihvatanja načela međunarodnog prava i zaključaka Badinterove komisije.

Hrvatska strana smatra da pitanje konačnog razgraničenja na moru može biti predmet naknadnih razgovora.

Crna Gora ne prihvata jednostrano utvrđivanje granice

Crnogorski glavni pregovarač sa Evropskom unijom Bojan Božović obavestio je hrvatsku stranu da Podgorica ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granične linije.

Istovremeno je izrazio spremnost da Crna Gora u najkraćem roku pripremi nacrt sporazuma o celovitom razgraničenju na kopnu i moru.

Crnogorske vlasti smatraju da otvorena bilateralna pitanja treba rešavati pregovorima, ali da ih ne bi trebalo koristiti kao uslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.

Podgorica insistira na tome da se pitanje kopnene i pomorske granice razmatra u okviru celovitog sporazuma.

Zbog čega je Prevlaka toliko važna?

Poluostrvo Prevlaka nalazi se na ulazu u Bokokotorski zaliv i ima značajan geografski i strateški položaj.

Pitanje razgraničenja između Hrvatske i Crne Gore na ovom području otvoreno je od raspada bivše Jugoslavije.

Posle ratnih sukoba devedesetih godina nadzor nad spornim područjem preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija, koji su tamo bili prisutni do 2002. godine.

Te godine potpisan je Protokol o privremenom graničnom režimu, prema kojem je kopneni deo Prevlake ostao pod hrvatskom kontrolom, dok je za deo morskog područja uspostavljen privremeni režim.

Konačno razgraničenje na moru do danas nije dogovoreno.

Spor je dodatno komplikovan pitanjima prava na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u Jadranskom moru.

Hrvatska je ranije osporavala određene crnogorske planove istraživanja, dok je Podgorica izražavala primedbe na hrvatske tendere za istraživanje ugljovodonika u području koje smatra nerazgraničenim.

Nemačka kritikovala korišćenje sporova za blokadu proširenja

Na najnoviju blokadu reagovao je i nemački državni sekretar za Evropu Ginter Krihbaum.

On je upozorio da bilateralnim sporovima nije mesto u postupku proširenja Evropske unije i ukazao na mogućnost njihovog rešavanja arbitražnim postupcima.

Njegova poruka usledila je u trenutku kada Crna Gora pokušava da ubrza završnu fazu pristupnih pregovora.

Uprkos hrvatskim blokadama, Podgorica je 19. novembra zatvorila dva poglavlja – poglavlje 16, koje se odnosi na poreze, i poglavlje 22, posvećeno regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata.

Tri poglavlja i dalje pod blokadom

Hrvatska za sada ostaje pri stavu da otvorena bilateralna pitanja moraju biti rešena, dok Crna Gora smatra da njihovim povezivanjem sa evropskim integracijama nastaju dodatne prepreke pregovaračkom procesu.

Naredni korak mogao bi da bude dostavljanje crnogorskog predloga sporazuma o razgraničenju i nastavak diplomatskih razgovora sa Zagrebom.

Za sada nema dogovora o konačnoj granici na moru, niti je poznato kada bi Hrvatska mogla da povuče blokade pregovaračkih poglavlja.

Izvor: RT Balkan / Vijesti / RTRS / hrvatski mediji