Evropski poslanik i glavni pokrovitelj studentsko-blokaderske liste, Tonino Picula, oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom sahrane Ratka Mladića, navodeći da taj događaj, po njegovom mišljenju, "ne može da se posmatra isključivo kao privatni događaj", a zatim izneo niz zahteva koje Srbija mora da ispuni da bi postala članica EU.

Picula je u objavi naveo da prisustvo predstavnika državnih institucija, pripadnika vojske i članova vlasti, kako tvrdi, šalje "jasnu političku poruku", a zatim izneo svoj stav o Mladićevoj presudi i odnosu Srbije prema Evropskoj uniji.

Dodao je da evropski put Srbije nije samo pitanje otvaranja pregovaračkih poglavlja i ispunjavanja tehničkih kriterijuma, nego "pre svega pitanje političkog izbora i prihvatanja evropskih vrednosti".

Zatim je izneo zahteve koje, po njegovom mišljenju, Srbija treba da ispuni kako bi ušla u Evropsku uniju.

- Evropska unija ovakav događaj ne sme da relativizuje. Od vlasti u Beogradu mora se tražiti jasan raskid s politikom istorijskog revizionizma i nedvosmislen odnos prema presudama međunarodnih sudova. Evropska perspektiva podrazumeva i sposobnost društva i države da se suoče s prošlošću, a ne da veličaju njene najmračnije protagoniste. Srbija sama bira svoj put, ali verodostojnost njenog evropskog puta zavisiće će i o tome da li je spremna da prihvati istinu o počinjenim zločinima i prestane da veliča njihove počinitelje - stoji u objavi.

Picula

Istovremeno, otvara se i pitanje doslednosti u primeni evropskih standarda prema prošlosti i ratnim zločinima.

Kako se, naime, u tom kontekstu posmatraju odnosi prema operaciji "Oluja", kao i nasleđu ustaškog režima, Jasenovcu i Holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i da li su isti kriterijumi primenjivani i u slučaju Hrvatske na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji? Hrvatska je u EU ušla 2013. godine, pa se nameće pitanje kako su tadašnji evropski standardi pomirenja, suočavanja s prošlošću i odnosa prema ratnim zločinima primenjivani u njenom pristupnom procesu.