Grenel je šestoro poslanika DSK koji se protive kandidaturi Sejdiua opisao kao „velike prijatelje“ Sjedinjenih Američkih Država, a posebnu pažnju posvetio je Hotiju.
Istovremeno je otvorio i pitanje ustavnog roka za konstituisanje skupštine.
„Ko na Kosovu brani Ustav? Ustav je jasan: Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata izbora. Dan je 50“, napisao je Grenel.
Šestoro poslanika protiv Sejdiua
Samoopredeljenje i DSK postigli su dogovor da Bekim Sejdiu bude kandidat za predsednika privremenih institucija u Prištini.
Međutim, protiv njegove kandidature izjasnili su se Hikmete Bajrami, Avdulah Hoti, Arben Gaši, Armen Zemaj, Kujtim Šalja i Janina Imeri.
Lider DSK Ljumir Abdudžiku upozorio je da bi neuspeh izbora Sejdiua mogao da dovede do vanrednih izbora, ocenjujući da bi time bila propuštena velika politička prilika.
Upravo je Grenelova podrška poslanicima koji odbijaju da glasaju za kandidata dogovorenog sa Kurtijevim Samoopredeljenjem dodatno podgrejala spekulacije o tome koliko je Vašington spreman da se ponovo umeša u politička preslagivanja u Prištini.
Hoti je jednom već zamenio Kurtija
Posebno je zanimljivo što je Grenel izdvojio upravo Avdulaha Hotija.
Hoti je 4. juna 2020. preuzeo funkciju premijera privremenih institucija nakon pada prve Kurtijeve vlade.
Kurtijevom kabinetu izglasano je nepoverenje 26. marta iste godine, svega mesec i po dana nakon njegovog formiranja.
Kurti je tada otvoreno tvrdio da su Grenel i DSK imali ključnu ulogu u rušenju njegove vlade.
Tokom Hotijevog mandata Beograd i Priština potpisali su Vašingtonski sporazum u Beloj kući, u prisustvu tadašnjeg američkog predsednika Donalda Trampa.
Zbog svega toga Grenelovo sadašnje svrstavanje uz Hotija teško može da prođe bez političkih tumačenja.
Grenel već duže udara na Kurtija
Američki diplomata je i prethodnih meseci u više navrata žestoko kritikovao Aljbina Kurtija.
Nedavno je poručio da Zapad više ne želi da sarađuje sa njim na isti način, optužujući ga da ne ume da upravlja već da „stvara blokade i žali se“.
Zbog toga se sada u Prištini ponovo otvara pitanje da li se pred Kurtijem sprema scenario koji podseća na 2020. godinu – gubitak vlasti i povratak u opoziciju.
Za sada, međutim, nema potvrde da Grenelova poruka predstavlja zvaničan američki plan za političko prekomponovanje vlasti.
Predsednika biraju poslanici, a matematika je nemilosrdna
Predsednik privremenih institucija u Prištini bira se u skupštini.
U prva dva kruga kandidatu je potrebno najmanje 80 glasova od ukupno 120 poslanika.
Ako kandidat ni tada ne bude izabran, u trećem krugu dovoljna je prosta većina, odnosno najmanje 61 glas.
Ukoliko ni tada nema predsednika, skupština se raspušta i raspisuju se vanredni izbori.
Funkciju vršioca dužnosti trenutno obavlja Aljbuljena Hadžiju, a prema tamošnjim propisima na toj poziciji može da ostane do 4. oktobra.
Ko će na kraju dobiti podršku Zapada?
Poslednjih nedelja u javnosti se pojavilo više imena potencijalnih kandidata.
Bivši šef verifikacione misije OEBS-a Vilijam Voker predložio je albanskog lobistu u SAD Fatonа Bisljimija.
Nakon toga su DSK i Samoopredeljenje postigli dogovor o Bekimu Sejdiuu.
U delu albanske javnosti na Kosovu i Metohiji potom su se pojavile ocene da je Prištini potreban kandidat sa snažnijim američkim vezama.
Sejdiu je svojevremeno bio prvi ambasador Prištine u Turskoj, a potom i generalni konzul u SAD, zbog čega se i oko njegovih međunarodnih veza vode političke polemike.
Grenelova najnovija poruka sada dodatno komplikuje situaciju.
Oglasio se i Haradinaj
U priču se uključio i poslanik Alijanse za budućnost Kosova i bivši komandant OVK Ramuš Haradinaj, koji je predložio da se „produži mandat“ Hašimu Tačiju.
Tačiju i još trojici bivših čelnika OVK – Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju – Specijalizovana veća u Hagu trebalo bi 16. septembra da izreknu presudu.
U Prištini su uoči tog datuma postavljene zastave OVK, dok je na jednom mestu postavljen i veliki sat koji odbrojava do 16. septembra uz poruku „Kosovo čeka“.
Politički čvor u Prištini tako postaje sve zamršeniji – bez dovoljno glasova za predsednika, uz otvorene podele unutar DSK i Grenelovu javnu podršku Kurtijevim protivnicima.
Da li će sve završiti izborom novog predsednika ili novim vanrednim izborima, trebalo bi da bude poznato veoma brzo.
Izvor: RT Balkan
Komentari (0)