Zoran Đinđić
Profimedia
Dušan Krsmanović, osuđen za ubistvo Zorana Đinđića

Blic,MUP

Dušan Krsmanović, osuđen za ubistvo Zorana Đinđića,iz mlađih dana, Foto: Blic/MUP

Ovaj pripadnik zemunskog klana je u zatvoru proveo 15 godina, a pre dve godine stekao je pravo na uslovni otpust.

Kazna mu ističe 2023. godine, ali do tada može da traži ranije puštanje na slobodu.

Milorad Ulemek Legija

EPA/Nenad Kojadinović

Milorad Ulemek Legija, u zatvoru je 14 i po godina, Foto: EPA/Nenad Kojadinović

Pročitajte još:

Tokom „Sablje“, Krsmanović je priznao brojna zlodela zemunskog klana i prvom kaznom bio je osuđen na 30 godina zatvora, koja je kasnije smanjena na 20 godina.

Legija izlazi za 11 godina?!

Milorad Ulemek Legija (50), osuđen na 40 godina zbog ubistva Đinđića, uslovni otpust može da traži nakon što izdrži 26 godina, odnosno 2029. godine. Ulemek se predao 2. maja 2004. godine pod nerasvetljenim okolnostima, tvrdeći da se 14 meseci skrivao u podrumu svoje kuće.

Zbog tog priznanja su mu navodno stizale pretnje, zbog kojih se i nalazi u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, a ne u Požarevcu, gde su svi ostali osuđeni za ubistvo srpskog premijera.

Dosad su dvojica osuđenih za učešće u ubistvu premijera Đinđića izašli iz zatvora. Najpre je osmogodišnju kaznu odslužio Saša Pejaković zvani Pele (47), bivši pripadnik Jedinice za specijalne operacije. On je bio osuđen zbog pomaganja ubicama premijera Zorana Đinđića i prvi je osuđenik koji je izdržao kaznu za ubistvo predsednika srpske vlade.

Željko Tojaga (47) zvani Žmigi, bivši pripadnik „crvenih beretki“, izašao je iz zatvora polovinom aprila prošle godine jer je odslužio kaznu od 15 godina zbog pokušaja ubistva premijera Zorana Đinđića kod „Beogradske arene“ 21. februara 2003. godine.

Moraju da se dobro vladaju

Osuđenici mogu da traže uslovni otpust ako izdrže dve trećine kazne i ukoliko se u toku boravka u zatvoru poprave da se može sa očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito ako do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učine novo krivično delo. Pri procenjivanju da li će se osuđeni uslovno otpustiti uzeće se u obzir njegovo vladanje za vreme izdržavanja kazne, izvršavanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kažnjavanja. Ne može se uslovno otpustiti osuđenik koji je pokušao bekstvo ili je pobegao iz zavoda za izvršenje kazne u toku izdržavanja kazne.

Tojaga, poznat i kao „doktor za zolju“, na suđenju je izjavio da nije učestvovao u atentatu na Đinđića, navodeći da od 16. do 21. februara 2003. nije „silazio s Kopaonika”.

Na suđenju je pokazao i novinsku fotografiju rekonstrukcije pokušaja ubistva premijera kod „Arene“, tvrdeći da „zoljom“ nije moguće gađati automobil u pokretu sa bočne strane.

Takođe, on je na sudu tvrdio da nikada nije video Dušana Spasojevića zvanog Šiptar, da ne poznaje članove zemunskog klana i da jedino poznaje Milorada Ulemeka Legiju.

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine na ulazu u zgradu Vlade Srbije, dok je njegov telohranitelj Milan Veruović ranjen.