Siniša Mali
Tanjug/Zoran Žestić
Siniša Mali

Tanjug/Zoran Žestić

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

On je rekao da se Srbija spremala kao da će kriza svakog trenutka nastupiti, gradila svoju ekonomiju, vodila računa o svakom dinaru, te da zato nije slučajno što nismo doživeli najcrnji scenario, poput mnogih zemalja, usled pandemije virusa korona.

„Kada je najveća ekonomska kriza, mi pokazujemo rezultate, a to ne govori ni predsednik Aleksandar Vučić, ne govori ni Siniša Mali, već govori Evropska komisija (EK), govori Međunarodni monetarni fond (MMF). Naši rezultati su takvi da ćemo mi imati najmanji pad u Evropi 2020, odnosno najveći rast BDP-a naredne dve godine“, rekao je Mali gostujući na televiziji Hepi.

Ministar je podsetio da smo u najveću krizu sa kojom se svet suočio ušli sa niskim javnim dugom, viškom u kasi i visokim stopama rasta zbog čega je država bila u mogućnosti, da po prvi put pomogne građanima i privredi.

„Upravo to je uticalo da imamo najbolji rezultat po pitanju privrednog rasta u Evropi. Ali, ništa nije slučajno, jer setite se reformi, onoga što je predsednik Vučić uradio dok je još bio predsednik Vlade 2014. godine, kada je naša zemlja krenula u teške reforme,odnosno kada smo bili prinuđeni na smanjenje penzija i plata, kada je donet novi Zakon o radu. To su nam ostavili oni iz prethodne vlasti, jer posle njih nije bilo novca ni za penzije, ni za plate, ni za razvoj, tada nismo imali kreditni rejting“, naveo je on.

Preporučujemo:

Ministar je rekao da očekuje da će Srbija imati bolji rezultat i od prognoziranog od strane MMF-a i EK.

„Kada se govori o ekonomiji, neophodna je diversifikacija. Neophodno je da imate više sektora na koje možete da se oslonite u slučaju bilo kakve krize. Jedino to je mudar i odgovoran pristup ekonomskoj politici. Želeli smo da uz investicije, odnosno izgradnju infrastrukture, privlačimo strane direktne investicije. Zato imamo nikad veći broj fabrika koje su u Srbiji otvorene. Zato imamo rast industrije kod nas i u uslovima krize, i zato imamo istorijski nisku nezaposlenost od 7,3 odsto“, objasnio je Mali.

Ministar je podsetio da je samo za prvih devet meseci ove godine priliv stranih direktnih investicija bio 1,9 milijardi evra, kao i da niko nije povukao planirane investicije.

„Oni jesu pomerili otvaranje fabrika, ali niko nije odustao. Videćete još bolje rezultate za stopu nezaposlenosti, kada je reč o stranim direktnim investicijama, jer mi

želimo da nikad više uložimo u infrastrukturu. Pokazalo se da je ekonomska politika za sve zemlje koje se vezuju za infrastrukturne investicije, za izgradnju autoputeva, rehabilitaciju železnice, izgradnju industrijskih parkova, da je to najvažnija politika koja podstiče rast, a podstiče i ohrabruje i domaće i strane investitore“, rekao je ministar finansija.

Mali je naglasio da se ne odustaje od projekta „Srbija 2025“, koji treba da dovede do toga da prosečna plata bude 900, a prosečna penzija oko 430 evra i podsetio da je njime planirano ulaganje od 14 milijardi evra dodatnih investicija u infrastrukturu.

„Videćete kolika su ulaganja planirana i budžetom za 2021. godinu. Krećemo da realizujemo deo projekta, odnosno da ulažemo u kanalizacionu, vodovodnu mrežu, da gradimo fabrike za prečišćavanje otpadnih voda i to u preko 70 lokalnih samouprava. Već naredne godine krećemo u taj posao. To je kičma i osnova razvoja u narednom periodu, a na osnovu toga dobijate prognoze i MMF-a i EK i dolazite do visokih stopa rasta“, objasnio je Mali.

On je dodao da MMF i EK prognoziraju najveći rast za Srbiju i za 2021, kao i za 2022. godinu.

Siniša Mali

Printscreen/Happy

Siniša Mali, Foto: Printscreen/Happy

„Kada se to u istoriji desilo? Vodimo takvu ekonomsku politiku da nam udeo javnog duga u BDP-u ne raste. Imaćemo tri odsto deficita naredne godine, ali sve može da se spakuje u budžet, ako znate šta radite, kada nemate skrivene motive, kada novac ne odlazi bilo gde“, naveo je on i dodao da njihov prognozirani kumulativni rast takođe pokazuje da zauzimamo čvrsto prvo mesto u Evropi.

Osvrnuvši se na budžet za sledeću godinu, ministar finansija je rekao da je planirano da bude usvojen na Vladi do kraja nedelje.

„Kada vodite računa o tome, kada znate da su to vaši prioriteti, onda nemate ni za putovanja, ni za kupovinu automobila, već imate za ono što jeste osnova vaše politike. Na kraju krajeva, ono što građani vide ili kroz bolje i bezbednije saobraćajnice koje gradite, ili kroz povećanje plata“, naveo je Mali.

Dodao je da će se uz budžet za narednu godinu, na vladi naći i Nacrt zakona o fiskalizaciji, jer se teži postizanju komunikacije sa Poreskom upravom u realnom vremenu.

„To će omogućiti da vidimo da li postoji poreska avazija. Takođe, imaćemo i Zakon o o e-fakturama, koji predviđa da od 1. januara postoji sistemska povezanost, što ubrzava povraćaj PDV-a. Dakle, kada dođe do uparivanja, država će istog dana vraćati PDV, što će promeniti način funkcionisanja i u velikom stepenu uticati na smanjenje sive ekonomije. Takođe, to je sigurnost i za domaću privredu, ali i strance koji dolaze da posluju u našoj zemlji“, naveo je on.

Mali se osvrnuo na program „Moja prva plata“ i rekao da je to pravi način da se obrati pažnja na mlade kojima je neophodno prvo radno iskustvo, kao i da će i sledeće godine biti izdvojeno više novca za te namene.

Minstar finansija se zahvalio građanima koji učestvuju u nagradnoj igri „Uzmi račun i pobedi“, čije će prvo izvlačenje biti organizovano u subotu 21. novembra, jer učešćem pomažu suzbijanje sive ekonomije.

„Cilj je da se podigne svest građana da kada kupujemo uvek tražimo da nam se izda fiskalni račun. Deo tog novca ide državi, a država ga vraća građanima kroz izgradnju bolnica, škola, autoputeva, ulažemo u infrastrukturu, podižemo plate i penzije“, zaključio je on.

Pročitajte još:

Komentari (1)

Masa

17.11.2020 20:12

Tokom cele pandemije najlepse veste dolaze iz ministarstva finansija!