evro, evri, novac
Alo!/ Dejan Briza
evro, evri, novac

Alo!/ Dejan Briza

evro, evri, novac, Foto: Alo!/ Dejan Briza

Više od sto svedoka tužilaštva i odbrane u protekle četiri godine prodefilovalo je sudnicom Specijalnog suda u slučaju "Agrobanka". Čak 32 osobe sumnjiče se da su doprinele da ova državna banka bude oštećena za više od 84 miliona evra.

Pročitajte još:

Državna banka oštećena za najmanje 84 miliona u ovoj aferi

Odobravanje kredita firmama koje inače ne bi smele da zajme ni dinara, jer su bile već prezadužene ili nisu imale čime da garantuju za otplatu, ali i izdavanje bankarskih garancija bez osnova, urušile su ovu banku. U maju 2012. godine oduzeta joj je dozvola za rad. Gašenje ove banke i njen odlazak u stečaj pokrenuo je lavinu u kojoj su stradale banke Privredna banka Beograd, Razvojna banka Vojvodine, Univerzal banka.

Svi depoziti Agrobanke preneti su na novoosnovanu Novu Agrobanku, koja je ubrzo i sama završila u stečaju, pa je država imovinu i svu osiguranu štednju prebacila Poštanskoj štedionici, doplativši razliku od 260,7 miliona evra da bi štedište mogle da budu isplaćene.

Tim povodom, predsedniku odbora direktora Agencije za osiguranje depozita (AOD) Vladimiru Šariću prosleđena su pitanja na koja tokom mesec dana nije stigao nikakav odgovor.

Kako se saznaje, za poverenika Nove Agrobanke u stečaju postavljen je čovek pred penziju, a u firmi radi više od 60 zaposlenih, iako su realne potrebe značajno manje.

Do propadanje ovakve i sličnih banaka dolazi iz jednog prostog razloga – njeni glavni dužnici su tajkuni! Pa tako, sledom događaja, gde su u velikom broju predmeta dužnici upravo ti isti tajkuni, nema pokušaja naplate potraživanja preko suda, odnosno nema utuženja.

Nema utuženja kako bi se naplatila potraživanja, tj. kako bi se prodala imovina dužnika, koja je u vlasništvu tajkuna, ukoliko nemaju sredstava da vrate kredite. Po već “uhodanoj šemi” tajkuni (sa ogromnim dugovima prema Novoj Agrobanci u stečaju) raspolažu imovinom i istu izdaju u zakup i na taj način oštećuju banku koja je već u stečaju, a samim tim oštećuju i državu koja je najveći poverilac.

Preporučujemo i:

Kako se nezvanično saznaje, opravdanje za nepokretanje postupka utuženja višemilionskih iznosa u evrima nalazi se tobože u visokim sudskim taksama od par stotina hiljada dinara.

Na pitanje Vladimiru Šariću, predsedniku odbora direktora Agencije za osiguranje depozita, koja je inače nadležna za Novu Agrobanku u stečaju, da li su u Novoj Agrobanci u stečaju na najvažnija radna mesta za naplatu postavljeni isti oni ljudi koji su delili nenaplative kredite, odgovor nije stigao.

Prema informacijama, upravo to se i desilo, odnosno, ljudi zbog čijeg su činjenja ili nečinjenja Agrobanka i Nova Agrobanka otišle u stečaj se nalaze upravo na najodgovornijim pozicijama za naplatu potraživanja.

Kako se sumnja, razlog zbog koga oni i dalje rade, pored materijalne prirode, visokih plata koje i dalje primaju je jednostavan – zaštita ličnih interesa, uništavanje dokumentacije i falsifikovanje papira, kako bi izbegli odgovornost i zaštitili druge osobe.

Da stvar bude još gora, analize tržišnih vrednosti nepokretnosti koje su u vlasništvu Nove Agrobanke, a koje su stečene zamenom ispunjena se ne rade, kako se nezvanično saznaje, već se zadržavaju stare – nerealne i naduvane procene na bazi kojih su deljeni krediti.

Oni su zamenom ispunjenja naplaćeni, a sada se predmetne nepokretnosti ne mogu prodavati ni za deo od procenjene vrednosti. Ovakvim “nameštanjem” sa sa jedne strane štiti lični interes onih koji su kredite odobravali, a sa druge – produžava se trajanje stečaja u nedogled.

Takođe, saznaje se da postoji i otpor za prodaju nepokretnosti.

Za Novu Agrobanku u stečaju i finansijske organizacije u stečaju, odgovorna je Agencija za osiguranje depozita, čiji predsednik odbora direktor Vladimir Šarić nije dao odgovor na novinarska pitanja.

Agencija za osiguranje depozita osnovana je Zakonom o Agenciji za osiguranje depozita dana 25.7.2005. godine i određena za univerzalnog pravnog sukcesora prethodne Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka.

Poslovi koje Agencija za osiguranje depozita obavlja na osnovu zakona su:

- obavezno osiguranje depozita i isplata osiguranih iznosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita

- upravljanje imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka i drugi poslovi u vezi s postupkom restrukturiranja banaka, u skladu sa zakonom kojim se uređuju bank

- funkcija stečajnog ili likvidacionog upravnika u bankama, društvima za osiguranje i davaocima lizinga, u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje i zakonom kojim se uređuje finansijski lizin

- organizovanje Fonda za zaštitu investitora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapital

- realizacija postupaka prodaje akcija banaka, čiji je akcionar Republika Srbija, započetih do 12.2.2015. godine, u skladu sa zakonom i instrukcijama ministarstva nadležnog za poslove finansij

- realizacija postupaka prodaje društvenog kapitala u društvima za osiguranje, u skladu sa zakonom kojim se reguliše osiguranj

- realizacija postupaka naplate potraživanja preuzetih u ime i za račun Republike Srbije, uključujući i Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu, započetih do 12.2.2015. godine