Ana Gligić
Printscreen
Ana Gligić

Printscreen

Ana Gligić, Foto: Printscreen

U Kini tek nakon 100 dana nije zabeležen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom. Od prvog registrovanog obolelog u decembru pa do 19. marta u toj mnogoljudnoj azijskoj zemlji koonavirus imao je četiri perioda inkubacije od po 25 dana. Ako je suditi po toj logici, Srbija bi pošasti kovida-19 trebalo da se reši tek 14. juna, budući da je prvi slučaj registrovan 6. marta.

Prvobitna istraživanja ukazivala su na to da period inkubacije, dakle ono vreme kad kod zaraženog ne postoje nikakvi simptomi, ali on za to vreme širi zarazu, traje od jednog do 14 dana, a prosečno pet dana, kao i kod većine virusa. Međutim, Ana Gligić, priznati srpski virusolog, koja je polovinom prošlog veka prva izolovala najsmrtonosniji marburg virus, ali i koja je 1972. godine, u vreme variola vere, bila šef Nacionalne referentne laboratorije, kaže da najnovija istraživanja pokazuju da je period inkubacije u većini slučajeva kod koronavirusa 25 dana.

- Ako pogledate, u Kini smo imali četiri inkubaciona perioda od po 25 dana - to je počelo u decembru i tek posle 100 dana nije zabeležen nijedan novi slučaj. Ako je 25 dana inkubacioni period, a inkubacija sakriva zarazu u početku, to je tragedija, jer bolest počinje kao kijavica, a u stvari mi polovinu tog perioda sejemo virus, a da nismo ni svesni - kaže Gligićeva i dodaje da se ovaj virus širi kontaktom i vazduhom, što je najbrži i najlakši put širenja virusa.

Infektivna klinika

Alo.rs/ Dejan Briza

Infektivna klinika, Foto: Alo.rs/ Dejan Briza

- Može u spoljnoj sredini da ostane tri sata, ja se nakašljem i to mesto gde sam bila biće zaraženo tri sata, a ko zna ko će sesti na moje mesto u tramvaju. Jako je važno da virus kad padne na kvaku, metal, može na njoj da ostane tri dana. Zato je neophodna disciplina i zato se i uvode mere samoizolacije i kazne kako bi se izbeglo dalje širenje - objašnjava doktorka.

Prema njenim rečima,gotovo sve zarazne bolesti počinju kao respiratorna infekcija, a posle virus napada organe i dolazi do katastrofalnih posledica.

- Ovaj virus zabrinjava zbog velikog broja bolesnika i zbrinjavanja, jer teško je dnevno zbrinuti 500 ljudi, a pogotovo ako dođe do teške kliničke slike kada treba i respiratorna potpora bolesnika. Što se tiče lekova, leka kod virusnih bolesti nema, samo simptomatska terapija - kaže ona i napominje da bi se moglo desiti i da koronavirus pređe u sezonsku bolest. 

Epidemija može samu sebe da ugasi

Doktorka kaže da postoje situacije da epidemija sama sebe gasi. Ako se korona bude tako ponašala, to će biti dobro.

Predrag Kon

Tanjug/ Tanja Drobnjak

Predrag Kon, Foto: Tanjug/ Tanja Drobnjak

- Moguće da je pasažiranjem sa čoveka na čoveka virus oslabi i izgubi neke osobine iz divljine. To znači u prvom naletu na čoveka je najveća smrtnost, najteža klinička slika. Kada taj bolesnik prenese na sledećeg, imamo tešku kliničku sliku, ali nema smrtnosti, kada se sa drugog prenese na trećeg, imamo neku blagu kliničku sliku virusa, a kod četvrtog se već i izgubio - objašnjava doktorka i dodaje da epidemija gasi sebe ako postoje i svi drugi dodaci kao što su kolektivni imunitet, promene virulencije virusa, promene ponašanja ljudi.

Kon: Sledeća nedelja je ključna 

Epidemiolog Predrag Kon kaže da smo završili drugu nedelju epidemije koronavirusa, kao i da je treća nedelja jedna od ključnih, a da je cilj razvući epidemiju koja će, smatra, trajati još šest nedelja u režimu kao što je ovaj.

- Ukupno gledano nije tako loše, bilo bi idealno kada bi se tako nastavilo. Ako znamo da je 12. dana počeo porast broja obolelih, bilo ih je 15, potom 17, da bi trećeg dana od tada bilo 14 obolelih. Iako se očekivalo da će ići konstantno uzlazno, to se nije dogodilo. Ubrzano povećanje broja zaraženih je očekivano, ali se to ubrzanje nije dogodilo - rekao je Kon.