Olujni vetar u Novom Sadu
Tanjug/Jaroslav Pap 18.02.2016.
Olujni vetar u Novom Sadu

Tanjug/Jaroslav Pap 18.02.2016.

Olujni vetar u Novom Sadu, Foto: Tanjug/Jaroslav Pap 18.02.2016.

Beograđani se od juče bore sa vetrom, a neće im ni narednih dana dati mira. Ali, ni ostali delovi Srbije nisu "pošteđeni".

Pročitajte još:

RHMZ je danas objavio upozorenje na olujnu košavu i snažne vetrove, gde će se pojedinim delovima naše zemlje osećati udari orkanske jačine.

Gde će duvati vetar?

Do sutra će u košavskom podrucju duvati jak i olujni jugoistočni vetar, sa najjačim udarima na području južnog Banata i Donjeg Podunavlja, povremeno i preko 30 metara u sekundi.

Preporučujemo i ovo:

U Srbiji će sutra duvati slab i umeren, jugoistočni vetar, u košavskom području i jak, a na jugu Banata i u Donjem Podunavlju i sa udarima olujne jačine. Najniža temperatura kretaće se od 3 do 10 stepeni Celzijusa, najviša od 17 do 21 stepeni.

I u Beogradu će biti pretežno sunčano, vetrovito, sa umerenim i jakim, povremeno i olujnim jugoistočnim vetrom. U košavskom području biće vetrovito sa jakim jugoistočnim vetrom, koji će u petak u Donjem Podunavlju i na jugu Banata dostizati udare olujne, povremeno i orkanske jačine.

Košava

Košava je jugoistočni vetar, donosi suvo i hladno vreme, a njeni udari mogu dostizati brzinu i do 70 kilometara na sat. Putanja joj je poznata, tako da se razvija od jugoistoka ka severozapadu, od Timoka do Subotice, u najvećoj meri kroz Podunavlje, Istočnu Srbiju, Banat i Bačku, preko područja koja se baš iz tog razloga i nazivaju košavska. Ovaj vetar je najjaču na ulazu u Đerdapsku klisuru.

Vetar Oluja Vremenska prognoza

Profimedia

Vetar Oluja Vremenska prognoza, Foto: Profimedia

Naziv košava potiče iz turskog jezika i u bukvalnom prevodu znači "brz vetar". Nastao je od reči "kos", što znači brz, i "hava", što u prevodu znači vetar.

Košava je karakteristična za jesen, ali i zimu. Najsnažnija je ujutru, spada u vetrove koji duvaju sa planine i za nju je karakteristično da menja intenzitet tokom dana. Za košavu je zanimljivo i to da je reč o vetru koji retko kada prate padavine.

Košava duva pri površini zemlje, brzina joj je najčešće od 25 do 40 kilometara na sat, ali može da razvije i orkanske brzine.

Reč je o vetru srednjeg i jakog intenziteta, koji duva samo u Srbiji i delovima Bugarske i Rumunije, po čemu je poznat i u svetskoj literaturi, između ostalog i u Meteorološkom rečniku Američkog meteorološkog društva. Košava je vetar koji je karakterističan i za srpsku prestonicu.

3-7-21 dan?

Košava retko kada duva jedan dan. Obično, njeno trajanje je do pet dana, ali je bilo primera kada je trajala i neuporedivo duže.

Hladnoća, vetar, mraz

Alo!/Nenad Vujanović

Hladnoća, vetar, mraz, Foto: Alo!/Nenad Vujanović

U narodu postoje verovanja da košava može da traje tri, sedam ili čak 21 dan. Međutim, sa ovim se ne slažu u potpunosti meteorolozi, a to demantuje i statistika pošto je košava u Beogradu, u dva navrata, 1953. i 1972. godine, duvala po mesec dana.

Najjača košava

Najdugovečnija zabeležena košava duvala je čak 31 dan, u februaru 1972. godine. Isti slučaj je bio i u oktobru 1953. godine. Nešto kraće duvala je košava 1951. godine (27 dana), a zabeležene su i košave još iz tridesetih godina prošlog veka (1934. i 1935. godina), koje su trajale 24, odnosno 23 dana.

Pojedini udari košave su u januaru 1972. godine u Beogradu na Zelenom brdu dostizali 137 kilometara na čas. Takođe, u noći između 16. i 17. oktobra 1976. godine udari košave su bili toliki da su u jutarnjim satima iznosili 130 kilometara na sat.