Njiva Bikovo
Google street view
Njiva Bikovo

Google street view

Foto: Google street view

Topla zima bez snega uništiće zasade voća u Srbiji, a prve na udaru su kajsije, šljive i trešnje, upozoravaju stručnjaci!


Prema njihovim rečima, opasnost preti i od visokih temperatura za ovo doba godine, zbog kojih bi voćke mogle da procvetaju već u februaru. Ipak, kako meteorolozi najavljuju, tada se očekuje i zahlađenje i mraz, zbog čega bi celokupni voćnjaci mogli da budu opustošeni dok su još u cvetu. Voćari su očajni jer, kako tvrde, zbog svih ovih problema biće im uništena bar polovina zasada, a samim tim i prihodi će biti drastično smanjeni.

I grad uništio rod

Vojkan Tomić iz sela Miokovci u okolini Čačka kaže da će zima bez snega skupo da ga košta.

- Imam šest hektara kajsije i po hektar jabuke i šljive. Svakodnevno obilazim voćnjak, proveravam kakvi su pupoljci na granama i nadam se da će da padne sneg kako bi bar nešto rodilo. Kada smo pripremali ovogodišnji rod u avgustu i septembru, nije pala gotovo ni kap kiše i to je već bila propast. Sada nas je zima bez snega dokusurila. U decembru je trebalo da bacimo đubrivo, ali to nismo uradili jer nema nikakvog efekta. Bez kiše ili snega đubrivo će da propadne i neće stići do korena za prehranu - napominje Vojkan i dodaje:

- U 2018. godini grad je čak dva puta opustošio voćnjake, prošlo leto isto, a uz to je bila i suša. Kao da to nije dovoljno, sad imamo zimu bez padavina. Očajan sam jer će mi prinosi ove godine biti bar prepolovljeni, a moguće da će loše vreme uništiti i do 70 odsto roda. Ako se spoje ovakve tri zime, voćnjaci će mi biti potpuno uništeni. Sad i da padne sneg, kasno je, šteta je već učinjena - kaže Tomić.

Promrzle stabljike

Da je sneg "zlata vredan" za voće u Srbiji potvrđuje i Jelenko Jadžić, koji na obroncima Zlatara već godinama uzgaja malinu.

- Ne pamtim da je snega bilo ovako malo ovih godina. Sneg je značajan jer, kada padne, svojom težinom štiti koren maline od promrzavanja. Već sada, pošto ima mraza, ali ne i snega, vidim da su pojedine stabljike promrzle. Najveća opasnost preti od toga što, ako se nastave ovako visoke temperature, voće bi moglo da procveta već u februaru. A u tom slučaju, ako stigne hladniji period i mraz, sve će promrznuti i neće biti šta da rodi i da se bere. To mi se desilo pre dve godine, pa mi je od tri hektara malina rodio samo jedan - objašnjava Jadžić.

Stručnjak za voćarstvo Radmila Koprivica kaže da je prvi problem napravila prošlogodišnja suša i to što su vreli dani potrajali sve do sredine oktobra.

- Nedostatak snega i padavina sada takođe loše utiče na useve, a pogotovu na to što đubrenje nije dovoljno efikasno s obzirom na to da nema vode koja će ga potisnuti u zemlju i dovesti do korena. Još uvek nije kasno, ako padne sneg, mislim da neće biti problema. Ipak, najveća opasnost tek preti. Ako krene cvetanje u februaru, a zatim dođe do pada temperature, pupoljci će biti uništeni. Prvo na udaru je koštunjavo voće jer ono prvo cveta, poput šljiva, kajsija i trešanja - kaže Koprivica.

Zahlađenje od 5. februara

Meteorolog "Weather2Umbrella" Đorđe Đurić napominje da u narednih sedam dana sigurno neće padati sneg.

- U narednih sedam dana biće veoma toplo za ovo doba godine, a snega i debelih minusa za sada nema na vidiku. Tek oko 5. februara moglo bi da dođe do zahlađenja, a čak bi mogao da padne i sneg. Ipak, i dalje ne znamo da li će pasti samo nekoliko centimetara koji će se brzo otopiti ili prava zima i debeli snežni pokrivač konačno stižu u Srbiju - kaže Đurić.