Crni petak
Alo!/ Rajko Ristić
Crni petak

Alo!/ Rajko Ristić

Crni petak, Foto: Alo!/ Rajko Ristić

Uoči još jednog "crnog petka", carinski službenici spremno dočekuju kako povećan broj pošiljaka, tako i pojačani promet putnika na graničnim prelazima, saopštila je Uprava carina i podsetila građane da se ne carini jedino roba vrednosti do 100 evra, a da je na robu vrednosti od 100 do 3.000 evra carina 10 odsto, dok je PDV 20 odsto. Poručuju i da se može desiti da dažbine budu veće od robe kupljene online i savetuju građane kako da izbegnu nesporazume sa carinom.

Državljani Srbije bez uvoznih dažbina u zemlju mogu da unesu robu u vrednosti do 100 evra, a za onu čija vrednost ne prelazi 3.000 evra, dažbine u iznosu od 10 odsto carine i 20 odsto PDV, mogu se platiti u skraćenom postupku na samoj granici.

Uprava podseća da naši građani najčešće odlaze u šoping ture u susedne zemlje i tada koriste prednost povraćaja PDV u tim zemljama, čime je cena proizvoda koji nabavljaju još povoljnija.

''Potpuno je prirodno da ljudi požele da iskoriste mogućnost velikih popusta tokom tzv. crnog petka koji je popularan u susednim zemljama, samo ne treba da zaborave na važeće propise u putničkom prometu koje naša služba dosledno sprovodi'', rekao je šef carinske ispostave Horgoš Budimir Zagorac i dodao da ''zahvaljujući saradnji sa susednom administracijom, posle povraćaja PDV, vrednost robe koju su putnici nabavili poznata je svim službama koje rade na granici - tako da je prostor za zloupotrebe i neprijavu sveden na minimum.''

Nezgodna kupovina online - dažbine veće od cene prozivoda na akciji

Carina podseća da se za pošiljke čija je sadržina roba kupljena putem interneta, a čija je vrednost veća od 50 evra plaćaju i carina i PDV, dok pošiljke čija je vrednost do 50 evra podležu samo naplati PDV-a u iznosu od 20 odsto. Treba takođe znati da se sva roba koja se naručuje ''online'' carini po jedinstvenoj carinskoj stopi od 10 odsto na utvrđenu carinsku osnovicu.

Šef carinske ispostave Pošta Beograd, Slobodan Marković, objašnjava nesorazume i izazove pri carinjenju poštanskih pošiljaka.

''U 90 odsto slučajeva se događa, da pošiljke kupljene preko interneta pristižu bez prateće fakture, na osnovu koje bi mogla da se ustanovi vrednost robe. Carinski službenici osim navedene vrednosti (odnosno računa) za utvrđivanje carinske vrednosti, koriste i druge metode, poput upoređivanja vrednosti slične ili istovetne robe'', ističe on i dodaje da bi prilikom kupovine preko interneta trebalo insistirati da prodavac pošalje fakturu uz pošiljku, jer kada pristigne pošiljka bez pratećeg računa, carinski službenici moraju na drugi način da utvrde vrednost pristigle robe.

Dešava se i da roba bude kupljena na popustima i akcijama koje više ne postoje u trenutku kada roba pristigne na carinjenje, a ukoliko faktura ne pristigne uz pošiljku, postoji mogućnost da se dogodi da osnovica za carinjenje bude viša, jer u datom trenutku nema načina da se zna da li je roba kupljena na popustu ili ne.

Ukoliko se carinska osnovica utvrđuje posle isteka takvih akcija, kada su cene roba vraćene na veći iznos, obračun zaista može biti veći od stvarno plaćene cene.

Zbog toga u carinskoj službi savetuju da građani pre izmirivanja carinskog duga zahtevaju od poštanskog službenika obračun uvoznih dažbina na uvid i na njega, ukoliko imaju primedbi, mogu da ulože prigovor.