Bunkeri
Tanjug/Dušan Aničić
Bunkeri

Tanjug/Dušan Aničić

Bunkeri, Foto: Tanjug/Dušan Aničić

Bunkeri duž železničke pruge Beograd - Niš, nemi svedoci okupacije nacističke Nemačke, građeni od 1941. do 1944. godine pored mostova da bi nemače transporte štitili od partizanskih diverzanata, sada su oronula napuštena legla zmija zarasla u korov.

Od oko 350 bunkera izgrađenih u tom periodu, uz prugu ih je još oko 250, među kojima i dva kraj železničkog mosta na reci Oseonici, kod Bagrdana, 13 kilometara od Jagodine, kraj autoputa.

"Jedan je sa desne strane prema Beogradu, pre mosta, a drugi je sa leve strane iza mosta. Ako idete tamo, izujte cipele, a obujte čizme, jer ima zmija, poskoka", upozorava radnik železnice na pružnom prelazu u Bagrdanu.

Jedan bunker je na ivici njive zasejane kukuruzom, oko njega visoko gusto šiblje, divlja ostruga, šipak i korov, ulaz okrenut prema pruzi i mostu, prekriven lijanama.

Drugi je gotovo ceo obrastao gustim šibljem. Oba su sa dve etaže. Na njima su vidljiva duboka oštećenja cigli od atmosferskih (ne) prilika.

Pročitajte:

Građeni su od "staroplanskih", pečenih cigli, duplih zidova, kamena, betona i armiranog gvožđa, pa zato dugo traju, rekli su Tanjugu građevinski stručnjaci Jagodine.

Izgradnju ovih utvrđenja, u Bagrdanskoj klisuri, koja je uvek bila nemilosrdna prema okupatorima, bili Turci ili Nemci, kažu starosedeoci Bagrdana, i dalje prema Nišu i Solunu, Nemačka je otpočela, posle učestalih napada partizana na njihove vojne transporte, posle 7.jula 1941. godine ustanka u Srbiji.

Ta pruga je bila od strateške važnosti za nemačku nacističku vojsku, jer je od nje zavisilo i snabdevanje Afričkog nemačkog korpusa, tvrde dobri poznavaoci tog vremena iz ovog jagodinskog sela.

Nekima od njih su očevi morali da učestvuju u izgradnji, jer je tako zahtevala Nemačka od vlade Milana Nedića, sa kojom je bila u kolaboraciji, a Nedićeva vlada je morala obezbediti i materijal i novac za izgradnju, tvrde oni.

Iako su izgrađeni na njivama koje obrađuju, vlasnici tih njiva nisu, kako tvrde, vlasnici i bunkera, i kažu da im ne smetaju, osim što propadaju i da bi ih trebalo "na neki način zaštititi i privesti svrsi, da postoje i da svedoče o našoj istoriji".

I most, koga su bunkeri čuvali, iz davnog je vremena, a još je u upotrebi, što svedočio i natpis, zavaren na jednom nosaču mosta, da ga je gradilo Akcionarsko društvo "Vaagner-biro-Kurc, radionica za gvozdene mostove Beč - Grac".

Preporučujemo: