Na granicu nam stiže 2.000 mudžahedina!
Dok zapadni Balkan ponovo ključa, a bezbednjaci upozoravaju da su mogući nemiri na Kosovu i Metohiji, u Makedoniji, i u Bosni i Hercegovini američka administracija odlučila je da na Balkan pošalje još dve hiljade pripadnika iranske militantne grupe „Narodni mudžahedini“ (MEK).
profimedia
Ova grupa, koja ima i karakteristike sekte, do pre nekoliko godina nalazila se na spisku terorističkih organizacija, ali je skinuta, kako bi se omogućilo njihovo premeštanje u svojstvu političkih izbeglica, saznaje „Alo!“ u bezbednosnim krugovima.
- Dolazak boraca ove grupe, koja je ratovala na strani Sadama Huseina protiv Irana, u Albaniju, koja je sve, a samo ne faktor stabilnosti na Balkanu, velika je opasnost i za Srbiju, pošto se zna da između Albanije i Kosova i ne postoji granica. Sve bezbednosne službe u regionu su dale znak za uzbunu jer se procenjuje da je reč o ozbiljnoj pretnji regionalnoj bezbednosti - tvrdi dobro obavešteni izvor „Alo!“.
Prema našim saznanjima, ova organizacija bi mogla napraviti sopstvenu enklavu, koja se neće potčinjavati tamošnjim zakonima, gde će se ponovo naoružavati i obučavati, a za to nema boljeg mesta od Albanije, koja nije zemlja EU, a poznata je i po cvetanju korupcije i kriminala.
Čak i deo bivših članova te organizacije koji sada živi u Londonu tvrdi da je pomenuta grupacija vrlo radikalna, te da su mnogi njeni pripadnici prošli specijalnu obuku garde Sadama Huseina, od pravljenja bombi i terorističkih strategija do prikupljanja informacija i mučenja. Oni takođe napominju da je ova grupacija izumila samoubilačke akcije, koje su vremenom postale najjače oružje islamskih terorista.
- Oni imaju članove koji su eksperti za pranje novca, trgovinu ljudima, prevare i korupciju. Kamp ove organizacije mogao bi postati privremena stanica za druge terorističke lidere i komandante, ali i baza za obuku terorista - upozoravaju oni.
Ta grupa u svetu ima između 5.000 i 10.000 članova, a vrlo su brojni u Parizu i još nekim evropskim gradovima, gde imaju i kancelarije. MEK su 1963. osnovali iranski studenti koji su se protivili monarhiji i saradnji sa SAD, a 1979. su učestvovali u svrgavanju vlasti. Oni nakon toga dolaze u sukob i sa Homeinijevom vladom i pokreću zaveru u kojoj je ubijeno na desetine vladinih funkcionera, uključujući i predsednika i premijera. Sadam je pred kraj rata sa Iranom naoružao na hiljade boraca MEK-a.
Komandanti žene
Stub ideologije MEK-a čini odanost porodici Radžavi, koja ga je osnovala, a u njenoj osnovi je kombinacija islama, marksizma i feminizma. Analitičari karakterišu ovu grupu kao kult ili sektu, ukazujući na odanost vođama i bizarne običaje poput „večnog razvoda“ i celibata. Nekoliko članova ove grupe se spalilo prilikom hapšenja njenog vođe u Francuskoj 2003. godine. Za ovu grupu je tipično i to što većinu komandnog kadra čine žene.