Korona
screenshoot
Korona

screenshoot

Korona, Foto: screenshoot

Iako su slučajevi oboljevanja zabeležni u gotovo svakoj državi na svetu, virus nije svuda imao podjednako razoran efekat. S jedne strane su zemlje Evrope, Severne Amerike i Dalekog Istoka, gde je u mnogima došlo do eksponencijalnog rasta uz veliki broj smrtnih slučajeva, afričke nacije, za sada, gotovo da nisu ni osetile veliku epidemiju.

Mnogo toga može da se objasni iz ugla medicine i epidemiologije, od organizacije zdravstvenih sistema, mera koje su Vlade uvodile na preporuke stručnjaka, discipline s kojom su se mere sprovodile u delo...

Ipak, samo letimičan pogled na neke od grafikona i moderno dizajniranih mapa, jasno pokazuje da demografija daje sasvim jasne odgovore na brojna pitanja pandemije Covid-19. Zašto su Evropa i istok SAD tako snažno pogođeni regioni, zašto je u Rusiji kasnila epidemija, zašto je Afrika "pošteđena", zašto se virus širi ka Zapadu... Krenimo redom.

Italija

EPA

Italija, Foto: EPA

UGROŽENE KATEGORIJE

Sve analize i istraživanja do sada pokazala su da je SARS-CoV-2 daleko opasniji za takozvane ugrožene kategorije. Tu se, pored ljudi koji su trenutno bolesni od neke druge bolesti, misli pre svega na hronične bolesnike i na staro stanovništvo. S druge strane, ako na nekoj teritoriji živi uglavnom staro stanovništvo, to je najčešće populacija koja u većoj meri pati od hroničnih bolesti od zemalja sa pretežno mladom populacijom. Kako čovek zalazi u poznije godine, tako i šanse da živi sa nekom hroničnom bolešću rastu.
Tako su, gledano globalno, teritorije i zemlje sa starim stanovništvom ujedno i one sa najviše hroničnih bolesnika u populaciji, što znači i da su ugroženije od koronavirusa od drugih delova sveta.

Zemlje širom sveta sa mladim stanovništvom beleže upadljivo manje slučajeva. To ne znači da je stvaran broj zaraženih manji, već da je manje ljudi pokazalo simptome i otkriveno da su zaraženi. Mladi, kao kategorija koja nije ugrožena, češće ne pokažu znake bolesti u odnosu na starije.

Korona

screenshoot

Starosna piramida Evrope, Foto: screenshoot

STARO STANOVIŠTVO

Kina, u kojoj je epidemija počela, prva se našla na udaru, i zabeležila preko 82.000 oboljevanja uz 4,632 smrtna slučaja. Evropa, koja ima oko duplo manje stanovnika od Kine, do 19. aprila zabeležila je 1,100,550 slučajeva oboljevanja i 100,742 smrtna slučaja.

Preko okeana, SAD su sada već država sa najvećim brojem smrtnih slučajeva u svetu, gde je 39,425 ljudi umrlo od 747,806 obolelih.
S druge strane, cela Afrika je do 18. aprila zabeležila 19,827 slučajeva oboljevanja uz 1,020 smrtnih ishoda.

Za ovako neravnomerne proporcije postoji niz objašnjenja, ali jedno od ključnih je i prosečna starost stanovništva na ovim teritorijama. Ako uporedimo prosečnu starost stanovništva Evrope, Amerike i Kine, u odnosu na Afriku cela slika postaje jasnija.

Prosečna starost u Kini je 36 godina, u Americi 37, a u Evropi je preko 42 godine, dok je u celoj Africi svega 19,7 godina.

Korona

screenshoot

Starosna piramida Nigera, Foto: screenshoot

Druga najmnogoljudnija zemlja na svetu, Indija, do sada je zabeležila samo 16,116 slučajeva oboljevanja uz 519 smrnih ishoda. Na nizak broj slučajava Covid-19 dobrim delom je uticala prosečna starost koja ovde iznosi manje od 27 godina, skoro 10 godina manje nego u Kini. Iako se graniči sa Kinom, broj slučajeva je nizak i zahvaljujući strogim merama koje su obe zemlje sprovele, ali i zatvaranjem kineskih granica.

Ipak, kako je prosečna starost Kine i SAD relativno slična, odgovor na daleko manje obolelih i umrlih u azijskoj zemlji ne može se obrazložiti ovim pokazateljem, već isključivo jakim merama koje je Peking sproveo. Cela provincija Hubej momentalno je blokirana od ostatka Kine, što je uz jake mere širom zemlje dovelo do toga da oko 75 posto smrtnih slučajeva u celo državi bude zabeleženo upravo tu. Drugim rečima, Kina je odsekla virus od ostatka države i na taj način pobedila epidemiju, dok su mere koje su na snazi u SAD, i način na koji se primenjuju, daleko liberalnije, shodno tamošnjem mentalitetu i kulturi. U ovakvom scenariju taj sistem se pokazao kao slabiji.

Korona

screenshoot

Mapa gustine naseljenosti, Foto: screenshoot

ŽARIŠTA EPIDEMIJE

Evropa (naročito Zapadna), Amerika (naročito istočna obala), gusto naseljene regije Bliskog istoka i istočna obala Azije, najveća su žarišta epidemije, a ujedno su i najgušće naseljena mesta na zemlji.

Korona

screenshoot

Mapa zabelezenih slicajeva koronavirusa, Foto: screenshoot

Po tome se epidemija Covid-19 nimalo ne razlikuje od svake druge epidemije koja je izbijala u istoriji. U gusto naseljenim teritorijama bolest se brže prenosi, pogotovu kod ovakvih bolesti koje se prenose sa čoveka na čoveka. Više ljudi na manjem prostoru znači više kontakata među ljudima te populacije, samim tim i više prenošenja bolesti.

To se može uočiti i na mikro nivou, unutar svake države posebno. Gradovi, kao najgušće naseljeni delovi zemlje, ubedljivo beleže i najviše zaraženih. Tako je Moskva teritorija sa najviše zaraženih u Rusiji, Njujork sa svojih 20 miliona stanovnika je najviše pogođen u SAD, Beograd u Srbiji, itd...

Korona

screenshoot

Mapa migracija ljudi, Foto: screenshoot

MIGRACIJE

Da bi SARS-CoV-2 virus došao iz Kine u bilo koji drugi deo sveta, neka osoba je morala prvo da doputuje i u sebi donese mikrob sa jedne teritorije na drugu. Ta osoba, kojih negde može biti i više odjednom, se naziva nulti pacijent, odnosno čovek koji je prvi bio zaražen bolešću unutar neke populacije.

U odnosu na sve druge epidemije zabeležene u istoriji, ova će (do danas) biti upamćena kao bolest koja se najbrže proširila po celom svetu. Kuga, koja je u Srednjem veku pokosila ogroman deo populacije Evrope, putovala je mesecima, pa i godinama, sa jednog kontinenta na drugi. Danas, koronavirus može da se prenese sa jednog kraja sveta na drugi u roku od nekoliko sati.

To je i doprinelo da se epidemija širi ka zapadu u odnosu na Kinu, i da počinje sve kasnije od prvih zabeleženih slučajeva u Vuhanu.

Na mapi se vidi i da se migracije daleko manje odvijaju na teritorijama Afrike, Južne Amerike ili azijskog dela Rusije. Samim tim i virus nije tako brzo stizao u te zemlje, a i broj zaraženih koji bi dolazili je svakako manji u odnosu na ukupan broj migranata. To je i razlog zašto je epidemija "kasnila" u Rusiji ili Latinskoj Americi, kao i još jedan razlog zbog kojih je Afrika "pošteđena".

Moderan raspored života na Zemlji, sa velikim, gusto naseljenim gradovima, koji su dobro povezani saobraćajem, idealna su postavka za razvoj ekonomija država. U isto vreme su i idealna podloga za eksploziju epidemija raznih bolesti.

Vuhan, Kina

Tanjug

Vuhan, Kina, Foto: Tanjug

MERE

Iako ovi podaci neumoljivo pokazuju da je razvijeni svet više ugrožen od nerazvijenog dela, mere koje se uvode i primenjuju, kao i organizacija unutar svake države, imaju isto tako veliki uticaj. Dokazi su sama Kina koja je bolest već poslala u istoriju.