Dva meseca vanrednog stanja i policijskog časa nisu prošla bez posledica!
Život u Srbiji se, posle skoro dva meseca, polako vraća u normalu. Počeli su sa radom vrtići, šalteri MUP-a, sudovi, APR. Na izlazak iz izolacije ljudi različito reaguju - dok se jedni jako plaše i još uvek ne napuštaju svoje kuće, drugi poriču bilo kakvu opasnost, koja, činjenica je, i dalje postoji.
Državne institucije su otvorile svoja vrata, međutim, odlazak u bilo koju od njih nije isti kao pre izbijanja epidemije. Svi koji treba da izvade ličnu kartu, odu u sud na ročište ili završe bilo koji posao, bilo privatni bilo poslovni kod državnih organa, moraće da poštuju preporučene mere i na ova mesta dođu opremljeni maskama i rukavicama, te da održavaju preporučenu distancu.
I dok je jedan broj ljudi jedva dočekao da država skine lance sa slobodnog kretanja, ima i onih ni nekoliko dana nakon ukidanja vanrednog stanja još nisu izašli iz kuće.
Kako za „Alo!“ objašnjava psiholog Branka Kamenica, najbolje bi bilo naći zlatnu sredinu - biti oprezni, ali ne paničiti.
- Na novonastale okolnosti ljudi različito reaguju, neki su već krenuli s posetama prijateljima, izletištima i kafićima, ali ima i onih koji se još uvek boje da izađu iz kuće. Važno je da ljudi znaju da svako bira kako će se ponašati, sa kim će i kako provoditi vreme. Ne treba sebe terati ni na šta. Stavljanje veštačkog osmeha na lice nikome neće pomoći - objašnjava Kamenica i dodaje da time što prisiljavate sebe na čitanje knjige, gledanje filma ili učenje neke nove veštine možete samo da pogoršate situaciju.
Najvažnije je, kaže ona, pre svega slušati struku, epidemiologe i druge lekare i poštovati sve mere zaštite.
- Mnogo je bolje da se bar malo aktiviramo. Lepo je vreme, ljudi koji se boje da će se zaraziti treba da se lepo zaštite, a onda da izađu na svež vazduh. Šetnja i bilo koja druga fizička aktivnost delovaće pozitivno i na psihičko i na fizičko zdravlje svakog pojedinca - savetuje naša sagovornica i kaže da s druge strane ima i ljudi koji poriču bilo kakvu opasnost.
- Oni koji su i ranije bili zabrinuti za svoje zdravlje i skloni strahovima sada to ispoljavaju još više. Oni koji su bili skloni poricanju sada ne žele da prihvate ozbiljnost situacije i ponašaju se neodgovorno - objašnjava Kamenica.
Posebno su aktuelnom situacijom opterećeni mlađi od 35 godina, žene i nezaposleni, dok su stariji od 65 godina manje opterećeni stanjem, pokazuje istraživanje austrijskog univerziteta „Krems“.
Brojke
20% ljudi pati od depresije
19% ljudi ima pojačan strah
16% stanovništva ima probleme s nesanicom