KARAŠOVANI - Srbi koji su postali Hrvati! (FOTO)
Karašova postala rumunski region sa najvećom hrvatskom manjinom
Srbi rimokatolici u Rumuniji, Krašovani, koji žive u dolini reke Karaš, u blizini rudarskog grada Resice, prema postojećoj, relativno obimnoj literaturi, doselili su se u 15. veku uglavnom iz jugoistočne Srbije, i jedan deo iz Bosne. Prema proceni filologa, govorno pripadaju kosovsko-resavskom narečju, uz primese timočko-sopskog izgovora, pa se na osnovu toga moze zaključiti da su njihovi preci iz jugoistočnih delova Srbije.
Prema podacima opata Petra Vlasića, u isto vreme u dolinu reke Karaš doseljavali su se i žitelji iz Bosne pod imenom ”Bošnjaci”, koje on naziva ”Hrvatima” (P.Vlasić, Hrvati u Rumunjskoj, Beograd 1928,16). Najčešće su ih nazivali, kao i oni sami sebe, Karašovanima, vezujući njihovo poreklo za Šokce, Bunjevce, Srbe, Bugare, da bi na kraju pod uticajem Rimske crkve i velikohrvatske propagande preovladala fantastična teza o njihovom hrvatskom poreklu.
Međutim, o njihovom srpskom poreklu, pored ostalog, svedoči i činjenica da su Karašovani najviše slavili Đurđevdan, zatim Svetu Petku (Paraskevu), i Svetog Iliju, uz mnoge običaje stočarskog karaktera. Slava je počinjala veče uoči same slave (P.Vlahovic, Neke etničke odrednice Karašovana, Temišvarski zbornik, Novi Sad 1994, 137-139).
Sve do druge polovine dvadesetog veka niko ne osporava srpsko poreklo tih 7500 ljudi. Na popisima u Habzburškom carstvu, kao i popisima Rumunije svugde se zapisuju kao Srbi (na primer – na rumunskom popisu 1968 g. – 6423 Srba, nijedan Hrvat, nijedan „Karašovanin“).
Prvi koji su započeli svojatanje Karašovana jesu Bugari još u 19. veku (poznati „naučni“ radovi Bugarske akademije nauka), a drugi Hrvati, koji su od devedesetih godina započeli silovitu propagandu koja je urodila velikim uspehom. Već na popisu 1992. godine od oko 6500 Karašovana, tri hiljade se opredelilo kao Srbi, a ostalih 3500 – kao Hrvati ili kao Karašovani. Na popisu 2002 g. već vidimo da se 5581 ovih Srba izjasnilo da su „Hrvati“, 230 kao „Karašovani“, a samo 17 kao Srbi.
Povrh svega toga – Karašova postaje rumunski region sa najvećom hrvatskom manjinom, gde se stoga tu postavlja i sedište „Saveza Hrvata u Rumuniji“.
PROČITAJTE JOŠ: