Milika Ašanin
Alo.rs/ Dejan Briza
Milika Ašanin

Alo.rs/ Dejan Briza

Milika Ašanin, Foto: Alo.rs/ Dejan Briza

Milika Ašanin, direktor Kliničkog centra Srbije, najveće i najreferentnije zdravstvene ustanove u Srbiji i treće najveće bolnice na svetu, u rođendanskom broju čitaocima „Alo!“ otkriva da se od izbijanja epidemije koronavirusa od maske ne odvaja, da nije bio na odmoru nijedan dan, niti planira da ide, jer se radom najbolje brani od stresa i apeluje na sve građane da masku nose uvek jer smo, kako kaže, i dalje u crvenoj zoni.

P: Kakvu je ulogu imao Klinički centar tokom epidemije?

- Uložili smo mnogo napora i mislim da smo bili stožer borbe. Klinika za infektivne i tropske bolesti primila je prvi udar epidemije, a kasnije je kroz taj naš trijažni centar prošlo oko 22.000 pacijenata, bolnički smo lečili više od 1.600, oko 550 prebacili u druge bolnice, a kućama otpustili više od 1.000. Naši lekari i tehničari radili su širom Srbije, a samo u „Banjicu“, kada je ušla u kovid-sistem, otišlo je 36 naših internista. Pružali smo podršku i privremenim bolnicama na Sajmu i u „Areni“, opremili ih sredstvima i aparatima, a naše osoblje je radilo na tim aparatima. Čak i sada deo naših ljudi radi u kovid bolnici na Bežanijskoj kosi.

P: Koliko je teško bilo organizovati tako velik sistem?

- Bilo je veoma teško jer su pre svega medicinari rizikovali da se zaraze, ali napravili smo dobar sistem zaštite. Naročito je bilo teško uskladiti anesteziologe, koji su ostavljali svoje matične klinike i odlazili u kovid bolnice. Liste čekanja tada su nam se poremetile, ali već sada, sa jenjavanjem epidemije, i mi polako povećavamo obim rada sa njima.

P: Imali ste zaražene i među zaposlenima?

Preporučujemo:

- U julu nam je nešto više od 100 zaposlenih bilo PCR pozitivno, što je u odnosu na ukupan broj zaposlenih minimalno. To je najbolji pokazatelj koliko su preventivne mere delotvorne, jer su se ljudi koji su non-stop bili izloženi virusu zaštitili zahvaljujući nošenju zaštitne opreme i dobrim protivepidemiološkim merama. Uglavnom su se inficirali u nekim neformalnim druženjima ili od dece.

P: Situacija u Srbiji je malo bolja u odnosu na okruženje. Čemu možemo da zahvalimo?

- Čini mi se da se više i bolje primenjuju preventivne mere. Važno je da svi shvate - niko nije bezbedan dok svi nismo bezbedni. Epidemija nije samo problem našeg zdravstvenog sistema već celog društva i svakog pojedinca. Jedina dokazana mera zaštite je primena preventivnih mera. Do dobijanja vakcine ništa ne može da zameni nošenje maske, distancu i higijenu.

P: Šta očekujete od jeseni, kako će izgledati susret gripa i korone?

- Grip nam je na pragu, ali masovna vakcinacija će umnogome zaštititi ljude. Korona se, s druge strane, za sve ovo vreme ponašala potpuno nepredvidljivo, tako da ni sada ne treba da prognoziramo, ali smo potpuno spremni za svaki scenario.

P: Da li su lekari u ovim zatišjima uspeli da se odmore?

- Ljudi su zasićeni i premoreni. Period zatišja nam je dobro došao i iskoristili smo ga da pregledamo opremu, dezinfikujemo prostor, ali i da ljudi odu na odmor, barem nedelju ili dve. Tako smo se malo pripremili za naredne dane, a vidimo da je izvesno da će nam ta snaga biti potrebna.

P: Jeste li se vi odmorili?

- Nije me sramota da kažem da nisam bio na odmoru nijedan dan, a i neću ni ići. Uspesi me ohrabruju i donose novu energiju. Iskreno, dok god postoji rizik, najsigurnije se osećam kada sam na poslu.

P: Šta je vama lično bilo najteže tokom epidemije?

- U julu smo imali i po 350 pacijenata dnevno, od kojih je trećina bila za hospitalizaciju. Taj jul je bio veliko iskušenje, ponekad i nemoć, ali je drugačiji osećaj kada znate da ste svakom bolesniku obezbedili krevet, respirator i da ništa nije nedostajalo nijednom od njih. Nažalost, bilo je i onih kojima sve to nije pomoglo i žalimo za svakim izgubljenim pacijentom.

P: Kako se nosite sa stresom?

- Jaka volja da se uradi posao me vuče i ne dam sebi da me nešto drugo preplavi. Radom se najbolje branim od stresa.

P: Šta ste vi novo naučili iz ove epidemije?

- Cela država je shvatila kolika je važnost zdravstva i stavila ga je među prioritete. Shvatili smo da je posebno važno jačati državno zdravstvo, zahvaljujući kojem smo se uspešno oduprli epidemiji.

P: Da li se zbog nečega kajete, a šta biste ponovili?

- U situaciji u kojoj smo se sudarili sa nepoznatim nije bilo lako planirati odbranu, ali mislim da smo se kao struka dobro pokazali. Nemamo čega da se stidimo, sve što smo radili bilo je opravdano i najbolje što se u tom momentu moglo. Uvek može bolje, pa smo u drugom talasu bili bolji nego u prvom, a sada smo još spremniji.

Sve će biti pod jednim krovom

P: U toku je rekonstrukcija Kliničkog centra. Kada sve bude gotovo, šta će pacijenti imati na raspolaganju, a do sada nisu imali?

- Rekonstrukcijom do idućeg septembra treba da dobijemo oko 86.000 kvadrata prostora, od čega 27.000 u novoizgrađenoj kuli. U nju ćemo preseliti Urgentni centar, a biće i centralizovano odeljenje za snimanje, oko 20 operacionih sala, odeljenje nuklearne medicine, velika centralna laboratorija. Biće i oko 500 bolničkih kreveta. Time ćemo sve smestiti pod jedan krov, za razliku od trenutne situacije, u kojoj radimo u 50 objekata.

Za lekara se posao ne završava u bolnici

P: Koliko posao utiče na vaš privatni život?

- Mnogo. Volim da se našalim da meni epidemija nije teško pala po pitanju izolacije jer i inače velik deo dana provodim na poslu. Moram da naglasim da sve to radim sa voljom i zadovoljstvom. Za lekara posao ne sme da se završi u bolnici. Kad god nam se neko obrati, naša je dužnost da ga saslušamo, damo savet i pružimo podršku. To je naša misija. Samo ako ste dobar čovek, sa visokom svešću o svom zadatku, možete biti dobar zdravstveni radnik, lekar, medicinski tehničar ili instrumentar.

Pročitajte još:

Komentari (1)

Kety

15.10.2020 17:11

Licno je najteze,alooooo pustite nas bree vise da zivimo i disemo.Korona nas nece ubiti vec psiha.