Dr Danica Grujičić oštro odgovorila na komentar francuskog Nobelovca o nastanku korone, a ni Trampu nije ostala dužna
U uključenju na TV Prva prof. doktorka Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju, saopštila je kakva je briga pacijenata koji su oboleli od drugih teških bolesti.
Printscreen/ Prva
U Institutu je od virusa korona zaraženo 67 zaposlenih i 91 pacijent, a kako su se zaposleni zarazili i kako teče njihov oporavak rekla je doktorka.
U normalnim okolnostima dnevno je bilo oko 20 operacija, dijagnostika se radila za oko 200 slučajeva i zračilo se oko 370 ljudi. Šta je moralo da bude promenjeno u okolnostima rada i kako sada to izgleda objasnila je doktorka Danica Grujičić.
- Gledali smo da na svaki način u ulasku u sam Institut napravimo neku vrstu kontrole. U poslednje vreme je mnogo lakše jer su pacijenti na odluku Vlade počeli da nam donose potvrde iz domova zdravlja. Izbegavamo blizak kontakt, pacijenti koji dolaze se proveravaju naročito oni koji dolaze na hemioterapiju, jer su oni najviše ugroženi zbog lekova koje dobijaju od kojih im dodatno slabi imunitet. Više naše kolege ne idu na konzilijume već ih pripremaju u unutrašnjosti, pripremaju pacijente i analize, pa se onda preko telekonferencije donose prave odluke. Shvatili smo da u svakom zlu ima nešto dobro jer ćemo ovako nastaviti da radimo, osim u situacijama kada pacijenti moraju da dođu da budu pregledani. Izbegavamo stvaranje tih gužvi.
- Pacijenti sada ne dolaze prvo u Institut, nego idu dan- dva ranije u Batut i zaista mnogo brže dobijamo informacije da li je pacijent pozitivan ili negativan, a kolege iz domova zdravlja nam odmah signaliziraju ako je neko pozitivan, tako da ovo sada funkcioniše perfektno - navodi Grujičićeva.
- Nadam se da će do kraja godine biti u funkciji dva aparata koji će značajno doprineti da se ubrza protok pacijenata na radioterapijama i da se što manje čeka. Ova kriza je pokazala koliko je neophodno da imamo jedan savremeni Institut za onkologiju gde će sobe zaista biti dvokrevetne.
Komentar na tezu francuskog nobelovca Lika Montanjena da je korona virus delo čovečijih ruku.
- Ako pogledate moje izjave još ranije i od pre mesec dana, ja sam u startu rekla da meni kao kliničaru izgleda kao neprirodan biološki objekat, da ga tako nazovem. Mi svi znamo da živimo u epidemijama gripa i uvek znamo da i se neka zarazna bolest prenela moramo da budemo u nekom kontaktu. Tako lako se prenosi zaraza, da je dovoljno da neko pored vas prođe na ulici i nakašlje se u tom trenutku i da vi već sutradan budete Kovid pozitivni. Međutim, da se tako lako prenese, to nije bilo prirodno. Meni je potpuno prihvatljivo to što je izjavio kolega. Ljudi kad se igraju Boga obično dobiju po nosu. Neko je to uradio, možda i smišljeno, ja ne želim da bude teoretičar zavere, ali definitivno ovo ne može biti prirodna stvar i čovečanstvo mora da nađe načina da se izbori da se sve ono što nauka da čovečanstvu zaista u humanitarne svrhe koristi. Trebalo bi da budemo krajnje oprezni.
- Kada pogledam malo u prošlost, ne pamtim nijednog predsednika Amerike koji nije započeo nijedan rat. Jedan je od retkih koji je okrenuo Ameriku Americi i mislim da je to bilo neophotno svetu i da su se previše mešali. Navikli su da rade šta hoće po svetu i sada se pojavio čovek koji ih vraća njihovim problemima. Sad, da li je Bil Gejts taj ili ne, ubeđena sam da to znaju obeveštajne službe i da ništa u svetu danas ne možete da uradite, a da se ne zna. Pitanje je da li hoće da saopšte. Mi kao mala zemlja moramo da nađeno načina da sebe zaštitimo i da zaštitimo ove mlade generacije. Što se tiče Kine, ne verujem da je laboratorija kineska iako jeste u Vuhanu. Mislim da pripada nekome drugom. Da li je to Gejts ili Soroš kao što se priča, to su sve glasine. Molim obaveštajne službe celog sveta da izađu ti ljudi i kažu kakva su njihova saznanja, da znamo svi koji je taj koji priča o zlatnoj milijardi. Sama činjenica da neko može da razmišlja da uništi 6 milijardi ljudi, ja kao neko se bori za svaki ljudski život to ne mogu da razumem. Moramo da nađemo načina da bogati pomognu siromašnima i onima koji se nisu snašli. To nas razlikuje od životinja. Moramo biti humani - prokomentarisala je doktorka.