Beograd Pobednik Kalemegdan
Profimedia
Beograd, Kalemegdan, lepo vreme, vremenska prognoza

Tanjug/Rade Prelić

Beograd, Kalemegdan, lepo vreme, vremenska prognoza, Foto: Tanjug/Rade Prelić

Ako na strateškom mestu, poput ušća dveju reka, imate visok greben, logično je da ćete na njemu sagraditi tvrđavu. Upravo po tom principu je nastala Beogradska tvrđava, poznatija kao Kalemegdan, oko koje se razvio današnji Beograd.

Pročitajte još:

 

Istorija ovog zdanja izuzetno je duga i burna. Nastalo je početkom 1. veka kao palisada sa zemljanim bedemima, nakon čega je na tom mestu razvijen rimski kastrum, pa vizantijski kastel, potom srednjovekovna srpska utvrđena prestonica, da bi na kraju postalo austrijsko i osmanlijsko artiljerijsko utvrđenje.

Kalemegdanska tvrđava se nalazi na vrhu 125,5 metara visokog završnog grebena šumadijske geološke ploče, čije litice gledaju prema Velikom ratnom ostrvu i ušću Save u Dunav. Danas je okružuju tri ulice: Bulevar Petra Bojovića, ulica Tadeuša Košćuška i Pariska ulica.

Izuzetan strateški položaj zaslužan je za njenu burnu istoriju, zbog čega su prva naselja na tom mestu nastala još u doba neolita, a dolaskom Kelta razvio se i grad Singidunum.

Kalemegdan

Alo / Nenad Vujanović

Kalemegdan, Foto: Alo / Nenad Vujanović

Prvo utvrđenje je, najverovatnije, nastalo između 6. i 11. godine 1. veka, kao odbrana Rimskog carstva od varvarskih plemena. Počelo je sa zemljanim bedemima i palisadama, da bi kasnije preraslo u klasičan rimski kastrum pravougaonog oblika, koji je obuhvatao današnji Gornji grad i deo Kalemegdanskog parka do Pariske ulice.

Preporučujemo i ovo:

 

Utvrđenja je prvi put rušeno 441. godine najezdom Huna, ali je tvrđava obnovljena i ojačana oko 535. godine, tokom vladavine vizantijskog cara Justinijana Prvog. Oko Kalemegdana su se tokom Velike seobe naroda naselili Srbi, a tvrđava je u 8. veku ponovo razorena pod napadima Avara, nakon čega je neko vreme bila napuštena.

Ostala je nepoznanica kada su bedem i život u tvrđavi obnovljeni, ali se zna da je u 9. veku postojalo utvrđenje koje je, kako se pretpostavlja, obuhvatalo zapadni ugao starih utvrđenja sa citadelom utvrđenom kamenom, dok je ostatak prostora Gornjeg grada bio opasan zemljanim bedemom sa palisadom.

Interesantno je da je tvrđava u vreme Vizantije bila građena od belog kamena, zbog čega su Srbi grad nazvali Beli grad, odnosno Beograd, čije se ime prvi put pominje 16. aprila 878. godine u pismu rimskog patrijarha Jovana Osmog bugarskom kanu Borisu.

Kalemegdan - Nebojša kula

Alo / Nenad Vujanović

Kalemegdan - Nebojša kula, Foto: Alo / Nenad Vujanović

Tvrđavom su nakon toga upravljali Bugari, Vizantinci i Mađari, da bi u 11. veku postala deo Vizantijskog carstva.

U burnoj istoriji ostalo je zabeleženo da su grad potom ponovo osvajali Mađari, pa Vizantinci, pa ponovo Mađari, uz malu „pauzu“ u 13. veku, kada su srpski kraljevi Dragutin i Milutin upravljali njime. Milutin je utvrđenje proširio na zapad.

Srpska despotovina je dobila Beograd 1403. godine, nakon vazalnog ugovora Stefana Lazarevića sa mađarskim kraljem Žigmundom. Stefan je obnovio tvrđavu koju su porušile Osmanlije i značajno je proširio. Radovi su trajali sve do njegove smrti 1427. godine, nakon čega je Beograd vraćen Mađarima, koji su dodatno ojačali tvrđavu. Oni su dodali barbikane ispred glavnih gradskih kapija, istureni deo utvrđenja na istoku i preradili su današnju Kulu Nebojša u artiljerijsku kulu.

Tvrđavu su 1688. osvojili Austrijancu, koji su je obnovili i preradili u artiljerijsko utvrđenje. Obnovu je radio Andrej Kornar. Interesantno je da je tokom turskog napada pogođen barutni magacin u Despotovom Gradu, koji je skoro ceo uništen u velikoj eksploziji.

Vojni muzej

Alo!/Vikipedija

Vojni muzej, Foto: Alo!/Vikipedija

Naredne velike popravke i prepravke radio je od 1723. do 1736. godine Švajcarac Nikola Mores fon Doksat, koji je i dogradio tvrđavu. Ona je, ipak, Beogradskim mirom iz 1739. godine vraćena Turcima, pa su Austrijanci srušili novoizgrađene bedeme. 

Naravno, i Osmanlije su dodatno utvrdile tvrđavu, a ti radovi su trajali dve decenije.

Beogradska tvrđava oktobra 1789. godine ponovo pada u austrijske ruke, ali već dve godine kasnije biva vraćena Osmanlijama, prema odredbama Svištovskog mira.

 

Napokon, došao je i Prvi srpski ustanak, pa je tvrđava osvojena 1807. godine i ostala je u sastavu ustaničke Srbije sve do propasti tog ustanka 1813. godine. Nakon ugovora o turskom napuštanju Srbije predata je knezu Mihailu Obrenoviću 19. aprila 1867. godine. Nakon toga je konačno izgubila vojni karakter i pretvorena je u Kalemegdanski park.

Ipak, tu nije bio kraj njenim stradanjima... Bombardovanjem u Prvom svetskom ratu uništene su skoro sve zgrade u njenoj unutrašnjosti, a bedemi su pretrpeli teška oštećenja. Tokom Drugog svetskog rata u sklopu tvrđave su bile stacionirane nemačke okupacione snage, da bi se posle oslobođenja Beograda 20. oktobra 1944. godine u nju smestile trupe JNA, koje su je napustile 1946.
godine. Tada je ceo prostor tvrđave i parka stavljen pod zaštitu države.