Blago iz legata "Sekulić"
Alo/ Vladimir Marković
Blago iz legata

Alo/ Vladimir Marković

Blago iz legata "Sekulić", Foto: Alo/ Vladimir Marković

Zbirka ikona „Sekulić“ Muzeja grada Beograda predstavlja bogatu kolekciju ikona i drugih umetničkih predmeta, koja je nastala višedecenijskim trudom bračnog para Sekulić.

Sačuvana baština Pave i Milana Sekulića smeštena je u autentičan enterijer prostranog petosobnog stana na prvom spratu palate Bajić, u Uzun Mirkovoj ulici broj 5 u Beogradu. U ovom stambenom prostoru površine 175 kvadratnih metara, u kome je nekada stanovao bračni par Sekulić, baštini se jedna od najvrednijih kolekcija ikona na prostoru Srbije i Balkana.

- Pored 164 ikone, sastavni deo zbirke čine umetničke slike iz perioda od 18. do 20. veka, originalan stilski nameštaj, arheološki predmeti, kao i izuzetni primerci starih i retkih knjiga iz 18. i 19. veka - kažu iz Muzeja grada Beograda, kojem je 1987. godine, na osnovu ugovora zaključenog s poklonodavcima, „Spomen zbirka ikona Pave i arh. Milana Sekulića“ ustupljena .

Milan Sekulić, rođen u Sremskoj Mitrovici 1895. godine, bio je arhitekta, preduzimač i kolekcionar. Podigao je više od 200 objekata u Beogradu, Novom Sadu, Šapcu, Smederevu, Smederevskoj Palanci i Bijeljini.

- U neke od njegovih najznačajnijih objekata ubrajaju se nekadašnja zgrada dnevnog lista „Politika“ u Makedonskoj ulici 31, nastala 1921. godine i Trgovačka komora u Novom Sadu, iz 1930-1931. - kažu u Muzeju.

Sekulić je bio naklonjen kolekcionarstvu još od rane mladosti. Za vreme Prvog svetskog rata prikupljao je dokumenta od istorijske vrednosti, zatim i arheološki materijal, koji mu je kao arhitekti dolazio do ruku na gradilištima u Beogradu. Svoju umetničku kolekciju formirao je na osnovu slika koje je iz porodične zaostavštine preneo u Beograd. U supruzi Pavi (rođ. Bajić) našao je podršku i pomagača.

- Odmah po sklapanju braka, bračni par se posvetio sakupljanju umetničkih slika iz 18. i 19. veka, kako stranih tako i domaćih slikara, poput Arsenija Arse Teodorovića, Pavela Đurkovića, Jovana Vorgića, Jovana Klajića i Konstantina Danila - kažu u Muzeju i dodaju da to nije zadovoljilo njihovu kolekcionarsku strast, već su se zainteresovali i za ikone.

- Sekulići su putovali po čitavoj tadašnjoj Jugoslaviji, tragajući za ikonama. Njihova želja je bila toliko snažna da su gotovo svu ušteđevinu usmeravali na nabavku ovih „crvotočnih slika“ i bili spremni da čak i neka od vrhunskih ostvarenja iz svoje zbirke prodaju kako bi prikupili sredstva za nove ikone. S vremenom su gotovo svi zidovi njihovog stana bili prekriveni ikonama, zbog čega je podsećao na jedan ogroman ikonostas, kako je pisano u onovremenoj štampi - zaključuje naš sagovornik iz Muzeja grada Beograda.

Od 3. februara, dnevne novine „Alo!“ darivaće svoje čitaoce reprodukcijama ikona iz zbirke „Sekulić“. Prvi serijal čine ikone Presvete Bogorodice iz 15, 16. i 18. veka. Tokom februara i marta, čitaocima ćemo poklanjati najlepše ruske, a potom i grčke ikone iz ove neverovatne kolekcije.

Sekulići pomagali slikare

Svoju kolekciju porodica Sekulić obogatila je i delima istaknutih jugoslovenskih slikara iz perioda između dva svetska rata. Neke od velikana jugoslovenskog slikarstva tog razdoblja porodica Sekulić je poznavala, neke je i materijalno pomagala. Tako je Marino Tartalja jedno vreme stanovao u kući bračnog para Sekulić, pa iz tog doba potiče čuveni „Portret Milana Sekulića“.

BONUS VIDEO

Pročitajte još: