Saborni hram u Podgorici, crkva, ikone, freske, religija, SPC
Alo.rs/V.Đ.
Saborni hram u Podgorici, crkva, ikone, freske, religija, SPC

Alo.rs/V.Đ.

Danas 14. avgusta, pravoslavni vernici započinju Gospojinski post, jedan od četiri velika posta.

Gospojinski post uvek počinje 14. avgusta, na dan Svetih mučenika Makaveja, a prethodi velikom hrišćanskom prazniku Uspenju presvete Bogorodice, poznatijem kaoVelika Gospojina, koji se proslavlja 28. avgusta i poznat je kao praznik majki i dece, kada žene obavezno treba da se pričeste.

Ono što čak ni mnogi vernici ne znaju jeste da je Gospojinski post strožiji od Božićnog i Apostolskog, pa pravoslavni hrišćani zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici ovaj post poste kao i Veliki Vaskršnji post.

Gospojinski post se prvi put spominje u spisima Teodora Studita 826. godine, a konačno je utvrđen na Carigradskom saboru 1166, u vreme Patrijarha Luke Hrisoverga i cara Manojla I Komnina.

Treba imati u vidu i da post ima dve strane: telesnu i duhovnu. Telesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porekla. Duhovni post podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i dela.

Telesni post je samo neophodno pomoćno sredstvo za uspešnu duhovnu borbu protiv strasti, koje se raspiruju kroz telesne želje. Stvarni post koji obuhvata i telesni i duhovni aspekat, privodi čoveka smirenju.

Oslobađanje duha i tela od pogrešnih misli i dela uz molitve predstavlja suštinu hrišćanskog posta.

Da li ćete postiti?

 

PROČITAJTE JOŠ: