Vlada Srbije odlučila je da otkupi državne hartije od vrednosti od Poštanske štedionice kako bi omogućila toj banci da dođe do preko potrebne gotovine.

Vlada je tu odluku trebalo da donese još na sednici u petak, ali je tada ipak nije usvojila, prolongirajući neizvesnost sve do sinoć. U pitanju su obveznice koje je Poštanska štedionica kupila od države u ranijem periodu (suštinski pozajmila državi novac), a koje još nisu dospele.

Ministarstvo finansija će sada deo ovih sopstvenih hartija prevremeno otkupiti od Poštanske štedionice, čime će ova banka povećati svoju likvidnost, odnosno doći do keša koji joj je potreban.

Kako je ranije za RTS izjavio predsednik Izvršnog odbora Poštanske štedionice Bojan Kekić, ovaj otkup je još ranije dogovoren sa Ministarstvom finansija.Kako je dodao Poštanska je držala oko 140 milijardi dinara državnih hartija, a dogovoreno je da Vlada otkupi nazad 30 milijardi.

Međutim, sve do sada, država to nije uradila, pa je ranije ovog meseca došlo i do problema sa isplatom penzija, jer Poštanska štedionica, iako ima dovoljno imovine, nije imala dovoljno likvidnih sredstava, tj. keša. Nakon toga su i Poštanska štedionica i Narodna banka Srbije tražili od Ministarstva finansija da reaguje u skladu sa dogovorom, ali je Ministarstvo iz nepoznatih razloga odugovlačilo sa ovom odlukom.

Stvar se pomerila s mrtve tačke, prema saznanjima Nove ekonomije, tek kad su i međunarodne institucije izvršile pritisak na Vladu Srbije, ali je i pored toga resorni ministar Siniša Mali sve do juče odlagao ovu odluku, time podgrevajući strahovanja građana, posebno onih starijih, koji zbog nedostatka gotovine prouzrokovanog ovakvim ponašanjem Vlade, nisu mogli da podignu svoju penziju na šalterima Pošte.

Uprava za javni dug objavila je juče kalendar aukcija za otkup državnih obveznica koji odražava jučerašnju odluku Vlade. Ovim kalendarom utvrđeno je da je za 20. novembar planiran otkup 15 milijardi dinara obveznica sa rokom dospeća 2032. godine, 24. novembra još 10 milijardi obveznica koje dospevaju 2035, 26. novembra 10 milijardi sa dospećem 2030, 2. decembra još 15 milijardi obveznica koje dospevaju 2028. godine i konačno, 4. decembra pet milijardi hartija sa dospećem 2031. godine.

To je ukupno 55 milijardi dinara, odnosno više od onog što je ranije bilo predviđeno.