Danas beogradski klub proslavlja 75. rođendan
Neka je sa srećom.
FK Crvena zvezda
Na današnjii dan pre 75 godina osnovana je Crvena zvezda, najtrofejniji i za mnoge najveći klub na Balkanu.
Ujedinjeni savez antifašističke omladine Srbije je 4. marta 1945. godine osnovao klub. Mesec dana pre toga osnovano je Omladinsko fiskulturno društvo Crvena zvezda koji je mesec dana kasnije prerastao u sportski kolelektiv Crvena zvezda.
Dan pre osnivačke Skupštine 4. marta delegati su i dalje većali koje ime da ponese sportski kolektiv da bi se umešali “kumovi” Slobodan Ćosić i Zoran Žujović, prvi potpredsednici kluba. Ćosić je predložio ime Zvezda, Žujović dodao “odlično, samo kad je crvena”. Tako se, kažu hroničari tog vremena, rodila Crvena zvezda. Za prvog predsednika kluba izabran je Đorđe Paljić, za potpredsednike Slobodan Ćosić i Zoran Žujović, za sekretara Ljubiša Sekulić, za blagajnika Dušan Bogdanović, a ekonom je bio Predrag Đajić.
Prva fudbalska utakmica odigrana je na sam dan osnivanja 4. marta, a rival je bio Prvi bataljon Druge brigade KNOJ-a. Zvezda je slavila rezultatom 3:0 na igralištu „Studenta“. Crvena zvezda je tada nastupala u sledećem sastavu: Golubičić (Popadić), Stanković, Filipović, Pečenčić, Ćirić, Jovanović, Veličković, Tomašević, Šapinac (Stokić), Spasojević i Horvatović. Strelac prvog, istorijskog gola za Crvenu zvezdu, bio je Kosta Tomašević. Tokom prve godine postojanja, Crvena zvezda je odigrala ukupno 36 mečeva. Zabeležila je 30 pobeda, nerešeno je bilo pet puta, a jedini poraz doživljen je u Temišvaru protiv Rumunije.
Sportsko društvo je počelo da osam sekcija - fudbalu, atletici, košarci, odbojci, šahu, stonom tenisu, veslanju i plivanju.
Fudbalska sekcija je bila pokretač i već prvog dana je odigrala prvu utakmicu - protiv Prvog bataljona Druge brigade KNOJ-a kada je slavila 3:0, a prvi gol postigao je Kosta Tomašević. Fudbaleri su ujedno i najtrofejniji klub celog sportskog društva sa 30 titula prvaka države, 24 nacionalnih kupova, dva Mitropa kupa, ali i dva najznačnija - šampiona Evrope i sveta. Podvizi u Bariju i Tokiju su i najveći uspesi kompletne crveno-bele sportske porodice.
Pored njih, prvaci Evrope bili su još atletičari, košarkašice, vaterpolisti i karatisti.