Mada Masr, nezavisni informativni portal koji je Lina Atala osnovala sa kolegama neposredno pre vojnog udara 2013. godine, bori se za opstanak nakon odluke vlasti da ga ugase. Ipak, njegovi novinari ne odustaju od borbe za slobodno novinarstvo.

Dok joj zbog vođenja jednog od najvažnijih nezavisnih medija u Egiptu preti godinu dana zatvora, Lina Atala pokušava da se usredsredi na male, svakodnevne stvari.

Ustaje u zoru kako bi slušala ptice pre nego što ulice Kaira ožive. Povremeno odlazi i u zatvorenu redakciju portala Mada Masr, gde sa kolegama zaliva biljke i hrani četiri mačke koje su ostale u njihovim prostorijama.

Atala je postala jedno od najprepoznatljivijih lica nezavisnog novinarstva u Egiptu, iako takvu ulogu nikada nije želela.

U poslednjih šest nedelja egipatske vlasti pokrenule su novi talas pritisaka na malobrojne nezavisne medije koji su još opstali u zemlji. Sve je počelo hapšenjem čitave redakcije portala Matšadaš (Matsadaash), koji se bavi proverom činjenica.

Šestoro novinara tog portala od tada nije viđeno u javnosti. Optuženi su za širenje „lažnih vesti“, a organizacija Amnesti internešenel saopštila je da su bili izloženi „mučenju i drugim oblicima zlostavljanja“ kako bi ih primorali da pred kamerama snime izjave kojima sami sebe terete.

Preti joj zatvor i novčana kazna od 28.000 funti

Lina Atala ove nedelje ponovo izlazi pred sud.

Optužena je za „objavljivanje lažnih vesti“ i vođenje internet portala bez dozvole. Prema navodima Gardijana, suočava se sa mogućom kaznom od godinu dana zatvora i novčanom kaznom u vrednosti od približno 28.000 britanskih funti.

Na kocki nisu samo njena sloboda i budućnost redakcije čija je glavna urednica, već i opstanak nezavisnog novinarstva u Egiptu.

„Nadam se najboljem, ali me je strah“, priznaje ona.

„Naravno da nisam spremna da idem u zatvor. Mada, ne znam da li iko uopšte može da bude spreman za zatvor.“

Egipat je jedna od najtežih zemalja na svetu za bavljenje novinarstvom. Prema svetskom indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica, nalazi se na 169. mestu od ukupno 180 zemalja.

novinarka

Opasnost od zatvorske kazne za novinare veoma je stvarna. Prema podacima Komiteta za zaštitu novinara, organizacije sa sedištem u Njujorku, trenutno se iza rešetaka nalazi 25 novinara.

Atala strahuje da bi uskoro mogla da im se pridruži.

Redakcija koja je preživela godine pritisaka

Portal Mada Masr osnovan je u junu 2013. godine, samo nekoliko dana pre vojnog udara kojim je tadašnji general Abdel Fatah el Sisi došao na vlast.

Od tog trenutka prostor za nezavisno novinarstvo u Egiptu postajao je sve manji, a Mada Masr često je ostajao među retkim medijima koji su nastavljali da objavljuju istraživačke priče.

Portal je godinama bio izložen pritiscima.

Njegov sajt blokiran je 2017. godine, zajedno sa još dvadesetak drugih portala, pod optužbama za „podršku terorizmu“ i „širenje laži“.

Godinu dana kasnije vlasti su uvele zakon koji je zahtevao da mediji dobiju zvanične dozvole za rad. Mada Masr je podneo zahtev, ali o njemu nikada nije doneta konačna odluka.

Tada su, prema rečima Atale, počeli i redovni policijski pretresi i saslušanja.

Uprkos svemu, redakcija je nastavila da objavljuje važne priče, uključujući istraživanja o zaradi egipatskih obaveštajnih službi od prodaje izraelskog gasa, kao i izveštaje iz Sudana i Gaze.

„Uspeli smo da nastavimo da radimo kroz jednu krizu za drugom. Nastavili smo svakodnevno novinarstvo, onako kako biste očekivali od profesionalne redakcije, samo što su okolnosti postajale sve teže“, kaže Atala.

„Sve dok nas potpuno ne ugase i dok nismo u zatvoru, zaista ne postoji razlog da prestanemo.“

Stavili su joj lisice i odveli je u sudsku ćeliju

Krajem oktobra sud je naredio zatvaranje portala Mada Masr i zaplenu njegove opreme, uz novčanu kaznu u vrednosti od gotovo 42.400 britanskih funti.

Atala se u jednom trenutku uplašila da će odmah završiti u zatvoru.

Policajci su joj stavili lisice i odveli je u ćeliju ispod sudnice.

„Pomislila sam: ovo se ne radi nekome ko samo treba da plati novčanu kaznu“, priseća se.

Pristalice portala Mada Masr udružile su se i prikupile novac kako bi platile prvobitnu kaznu i omogućile joj da izađe iz sudskog pritvora.

Međutim, ubrzo su saznali da su protiv nje podignute nove optužbe, među kojima je i navodno širenje „lažnih vesti“.

Ujedinjene nacije upozoravaju na pritiske

Tamin el Hejtan, portparol Kancelarije Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), upozorio je na „sve šire napade egipatskih vlasti na slobodu medija“.

Istovremeno, međunarodni posmatrači kritikovali su Sjedinjene Američke Države i druge države zbog, kako smatraju, nedovoljnog reagovanja na situaciju.

SAD su nedavno Egiptu isplatile 320 miliona dolara, odnosno približno 243 miliona funti, vojne pomoći.

Timoti Kaldas iz vašingtonskog Instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku smatra da postupci vlasti imaju dalekosežne posledice.

„Nije preterivanje reći da sudska odluka o zatvaranju portala Mada Masr i nastojanja da se Lina Atala pošalje u zatvor predstavljaju pokušaj egipatskog rukovodstva da potpuno ukloni ono što je ostalo od nezavisnog novinarstva u zemlji“, ocenjuje Kaldas.

Novinari se i dalje okupljaju, iako je redakcija zatvorena

Lina Atala se nada da ovo ipak nije kraj za Mada Masr.

Želi da portal opstane i da njegovi novinari nastave da rade bez kontrole vlasti.

Redakcija ima 45 zaposlenih u Egiptu, dok deo novinara radi iz inostranstva, uglavnom iz Grčke i Libana.

Iako ne mogu da rade kao ranije, svakog jutra se okupljaju na onlajn redakcijskom sastanku.

Čitaoci im i dalje šalju poruke i traže nove istraživačke tekstove.

Uobičajeni ritam objavljivanja trenutno je obustavljen, ali Atala insistira da njihova redakcija u centru Kaira nije zauvek zatvorena.

Zanimljivo je da su samo nekoliko nedelja pre odluke o gašenju portala njihovi novinari u tekstovima citirali i predstavnike iste vlasti koja sada pokušava da ih ugasi.

„Čuli smo komentare ljudi iz vlasti koji govore da su uvek impresionirani preciznošću našeg izveštavanja“, navodi Atala.

Ona smatra da su upravo profesionalnost i pouzdanost omogućile redakciji da izgradi poverenje različitih izvora, koji nastavljaju da razgovaraju sa njenim novinarima uprkos ograničenjima.

„Želim da ostanem u svojoj zemlji“

Dok su neki novinari portala Mada Masr bili prinuđeni da rade iz inostranstva, Lina Atala kaže da nikada nije ozbiljno razmišljala o odlasku u egzil.

Čak ni sada, kada joj preti zatvorska kazna.

Dodatnu snagu daju joj mladi novinari koji i dalje traže priliku da uče i rade u njihovoj redakciji.

„Želim da ostanem. Možda ćemo morati da se borimo, ali ja želim da ostanem i radim“, kaže ona.

„Da bismo mogli da se bavimo novinarstvom iz ove zemlje, o ovoj zemlji i u ovoj zemlji, moramo da budemo ukorenjeni ovde.“

Smatra i da je važno da ljudi koji upravljaju Egiptom vide da novinari nemaju šta da kriju.

„Osećam da je deo svega ovoga i to da budemo vidljivi svima koji vode ovu zemlju. Nemamo šta da krijemo.“

Svesna je da su mnogi drugi bili primorani da napuste svoje domove i da ona još ima mogućnost da ostane i radi posao koji voli.

„Privilegovani smo što nismo bili primorani da napustimo svoj dom i što možemo da radimo posao prema kojem osećamo toliku strast“, kaže.

Na kraju, njen odgovor na pitanje zašto nastavlja da se bavi novinarstvom uprkos svim pretnjama veoma je jednostavan.

„Za mene je to na kraju sasvim prirodno. Radim posao koji volim. Zašto to ne bih želela?“ 

Autorka: Rut Majkelson, The Guardian