Tihi srčani udar može da se dogodi bez karakterističnog, snažnog bola u grudima, zbog čega osoba ponekad ne prepozna da je došlo do ozbiljnog oštećenja srca. Simptomi mogu biti blagi, neobični ili se lako mogu zameniti sa umorom, probavnim tegobama ili posledicama fizičkog napora.

Ipak, činjenica da simptomi nisu izraženi ne znači da je stanje bezopasno. Tihi infarkt miokarda može da ošteti srčani mišić i poveća rizik od budućih kardiovaskularnih komplikacija.

Šta je tihi srčani udar i zašto nastaje?

Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nastaje kada je dotok krvi do dela srčanog mišića ozbiljno smanjen ili prekinut. Najčešće je povezan sa začepljenjem koronarne arterije, često usled stvaranja krvnog ugruška na mestu oštećenog krvnog suda.

Kod tihog infarkta simptomi nisu dovoljno izraženi da bi osoba posumnjala na srčani udar ili ih uopšte ne prepoznaje kao znak problema sa srcem. Zbog toga se dijagnoza ponekad postavlja tek kasnije, tokom pregleda ili ispitivanja zbog drugih tegoba.

Infarkt može da se dogodi i tokom spavanja ili odmora. Jak fizički ili emotivni stres može da optereti kardiovaskularni sistem, ali se srčani udar ne može pripisati samo stresu bez odgovarajuće medicinske procene.

Simptomi tihog infarkta koje ne treba zanemariti

Simptomi mogu da se razlikuju od osobe do osobe. Neki od mogućih znakova su:

  • blaga nelagodnost, pritisak ili stezanje u grudima;

  • nedostatak vazduha;

  • neobičan umor ili iznenadna slabost;

  • mučnina ili tegobe koje podsećaju na loše varenje;

  • hladan znoj;

  • bol ili nelagodnost u leđima, ramenima, rukama, vratu ili vilici.

Tegobe mogu biti kratkotrajne, mogu da se povuku pa ponovo pojave, a kod nekih ljudi nisu praćene izraženim bolom u grudima. To ne znači da ih treba ignorisati.

Posebno je važno obratiti pažnju na simptome koji su novi, neuobičajeni ili se javljaju bez jasnog razloga. Kod osoba sa dijabetesom, starijih ljudi i pojedinih drugih grupa infarkt može da se ispolji netipično.

Ko ima veći rizik od tihog srčanog udara?

Faktori rizika za tihi infarkt uglavnom su isti kao i za druge oblike srčanog udara. Među najvažnijima su:

  • visok krvni pritisak;

  • povišen holesterol;

  • dijabetes i povišen šećer u krvi;

  • pušenje;

  • nedovoljna fizička aktivnost;

  • prekomerna telesna težina;

  • ishrana sa previše soli i zasićenih masti;

  • porodična istorija kardiovaskularnih bolesti;

  • starije životno doba.

Hronična bolest bubrega i već postojeća oboljenja krvnih sudova takođe mogu povećati rizik.

Na neke faktore, poput godina i nasledne predispozicije, ne možemo da utičemo. Međutim, kontrola krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi, prestanak pušenja, uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost mogu da doprinesu smanjenju ukupnog kardiovaskularnog rizika.

Kako se otkriva tihi infarkt?

Tihi infarkt može da se otkrije tokom lekarskog pregleda, čak i kada osoba ne zna da ga je preležala. U zavisnosti od simptoma i zdravstvenog stanja, lekar može da preporuči elektrokardiogram (EKG), analize krvi, ultrazvuk srca ili druge dijagnostičke metode.

U nekim slučajevima koriste se testovi opterećenja, snimanje krvnih sudova ili magnetna rezonanca srca. Izbor pregleda zavisi od toga da li se sumnja na akutni infarkt ili na ranije pretrpljeno oštećenje srčanog mišića.

Važno je naglasiti da se tihi infarkt ne može pouzdano isključiti samo na osnovu toga što osoba nema jak bol u grudima. Procenu treba prepustiti zdravstvenim stručnjacima.

Šta uraditi ako posumnjate na srčani udar?

Ako se pojave pritisak ili bol u grudima, otežano disanje, hladan znoj, iznenadna slabost ili drugi simptomi koji mogu ukazivati na infarkt, odmah pozovite hitnu pomoć. Nemojte čekati da simptomi prođu niti sami voziti do bolnice.

Nemojte samoinicijativno uzimati aspirin ili druge lekove kao zamenu za hitnu procenu. Pratite uputstva dispečera hitne pomoći i zdravstvenih radnika.

Kod akutnog infarkta brzo lečenje može da ograniči oštećenje srčanog mišića i poveća šanse za oporavak.

Kako smanjiti rizik od srčanog udara?

Najvažnije mere prevencije uključuju redovne zdravstvene kontrole, praćenje krvnog pritiska i holesterola, kontrolu dijabetesa, prestanak pušenja, uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost prilagođenu zdravstvenom stanju.

Aspirin nije preporučljiv za samostalno započinjanje kao univerzalna prevencija srčanog udara, jer može da poveća rizik od krvarenja. O njegovoj primeni odlučuje lekar na osnovu individualnog rizika i zdravstvene istorije.

Osobe koje su već imale infarkt treba da se pridržavaju propisane terapije i idu na redovne kontrole. Neki lekovi se uzimaju dugoročno, a trajanje terapije zavisi od vrste leka i stanja pacijenta.

Kakav je oporavak nakon tihog infarkta?

Oporavak zavisi od veličine oštećenja srčanog mišića, vremena koje je proteklo do otkrivanja infarkta i eventualnih komplikacija. Kod nekih ljudi mogu se razviti poremećaji srčanog ritma ili srčana insuficijencija.

Pravovremena dijagnoza, odgovarajuća terapija i kontrola faktora rizika važni su za smanjenje mogućnosti novih komplikacija.

Tihi srčani udar upravo zbog neupadljivih simptoma može dugo da ostane neprepoznat. Zato neobične tegobe ne treba automatski pripisivati umoru ili varenju, naročito ako osoba ima faktore rizika za kardiovaskularne bolesti.