Kad krene septembar i bašta polako počne da se sprema za hladnije dane, mnogima je prva pomisao da uzmu makaze i „srede“ voćke i ukrasno drveće. Suve grane smetaju, krošnja deluje neuredno, a nekako nam je logično da sve završimo pre zime.

Međutim, sa nekim vrstama drveća upravo tada treba stati.

Sertifikovani arborista Aleks Bizli upozorava da jesen nije dobro vreme za orezivanje svih stabala, jer sveže rane mogu sporije da zarastaju, dok su gljivice, bakterije i štetočine još aktivne sve do ozbiljnijih zahlađenja.

Još jedna česta greška je da se zanesemo pa odsečemo pola krošnje odjednom. Bizli savetuje da se tokom jedne godine uglavnom ne uklanja više od 20 do 30 odsto krošnje, a kod mladih i osetljivih stabala još manje.

Evo sa kojim drvećem bih sada posebno bila oprezna.

1. Javor, breza, bukva, orah i vrba

Ova stabla mogu da luče dosta soka nakon rezidbe, pa termin orezivanja treba pažljivije birati.

Posebno se izdvajaju javori, uključujući crveni i japanski javor, kao i breza i bukva. Kod njih se jače orezivanje često ostavlja za pogodniji deo godine, u zavisnosti od vrste i klime.

Problem sa jesenjim rezovima nije samo „curenje“ soka. Ako vreme ostane vlažno i relativno toplo, rane mogu sporije da zarastaju, a to otvara prostor bolestima.

Kod oraha i vrbe takođe ne bih išla naslepo sa makazama samo zato što je lišće počelo da opada.

2. Kajsije, šljive, breskve i trešnje

Koštičavo voće traži još više pažnje.

Tu spadaju kajsija, šljiva, breskva, nektarina i trešnja, a jesenje orezivanje nije prvi izbor za ove voćke.

Prema Bizliju, topliji period godine često je pogodniji za rezidbu ovih stabala. Letnje orezivanje može da pomogne i da se kontroliše visina drveta, što kasnije olakšava berbu.

Kod koštičavog voća posebno je važno da se izbegava nepotrebno pravljenje velikih rana u periodu kada vremenski uslovi pogoduju infekcijama.

Zato, ako vam jedna grana samo „smeta“, ne znači da baš sada mora da nestane.

3. Dren

Dren ume da prevari, jer na jesen deluje kao da je idealno vreme da mu se malo „dotera frizura“.

Međutim, ni njega ne treba previše dirati u ovom periodu.

Pored toga što može da pušta dosta soka nakon rezidbe, dren je osetljiv na određene gljivične i bakterijske probleme. Postoji još jedan razlog da sačekate, cvetni pupoljci za naredno proleće formiraju se ranije, pa ih neopreznim rezanjem lako možete ukloniti.

I onda se sledeće godine pitate zašto je cvetova mnogo manje.

4. Magnolija

Magnolija je jedno od onih stabala kod kojih bih uvek dva puta razmislila pre nego što uzmem testeru.

Njeno drvo sporije zarasta, pa veliki rezovi mogu dugo ostati otvoreni i samim tim postati podložniji bolestima i štetočinama.

Bizli savetuje da se magnolije uglavnom orezuju nakon cvetanja, krajem proleća, umesto u jesen.

Kod magnolije je posebno važno da se ne pretera. Ako je zdrava i ima lep oblik, nekad je najbolji potez upravo, ne dirati je.

5. Jabuka

Ovo će možda iznenaditi one koji čim oberu poslednje jabuke krenu da skraćuju grane.

Berba jeste jesenji posao, ali ozbiljnija rezidba jabuke uglavnom nije.

Za jabuke se kao pogodniji period često preporučuje kraj zime, dok je drvo u stanju mirovanja i pre nego što krene snažan prolećni rast.

Jesenji rez može da ostavi sveže rane pred hladan i vlažan period, što stablu samo stvara dodatni stres.

Dakle, ako ste završili berbu, nema potrebe da odmah nastavite sa makazama.

Šta ipak možete da uradite u jesen

Naravno, to ne znači da svaku granu morate da ostavite do proleća.

Ako je grana potpuno suva, polomljena ili predstavlja opasnost, takve situacije su druga priča. Ali kada je reč o ozbiljnom oblikovanju krošnje i većem orezivanju, sa navedenim vrstama je pametnije sačekati odgovarajući termin.

I ovo je možda najjednostavnije pravilo koje bih zapamtila: jesen nije znak da sve u dvorištu mora da se skrati.

Nekim stablima ćete mnogo više pomoći ako makaze jednostavno ostavite u šupi još nekoliko meseci.