Neverovatna sudbina srpske princeze iz dinastije Obrenović
Ponos i dika kneza Miloša Obrenovića, njegova najstarija ćerka i prvo dete koje je preživelo najranije detinjstvo bila je Petrija. Odgajao ju je i vaspitao onako kako je i živeo - strogo i tradicionalno, bez preterane sentimentalnosti i nežnosti, ali to Petriju nije sprečilo da postane, svesno ili ne, dah promena i duh moderne Evrope koji je nepovratno stizao i u Srbiju.
Youtube /Print scren
Za nešto manje od četiri decenije Ljubica i Miloš dobili su osmoro dece – četiri dečaka i četiri devojčice – Petra, Petriju, Jelisavetu (Savku), Gabrijelu, Mariju, Milana, Mihaila i Teodora.
Petar je umro u ranom detinjstvu, pa je tako Petrija – prva devojčica, postala najstarije knjaževo dete i njegova mezimica koju je, iako po prirodi strog i nepopustljiv, beskrajno voleo. Zauzvrat, ona je bila dobra i poslušna ćerka koja se uvek pokoravala očevim željama.
Petrija je rođena 1808. u selu Brusnica u opštini Gornji Milanovac. Knez Miloš je bio patrijarhalan čovek koji nije verovao u školovanje ženske dece. Od njih se očekivalo da budu dobre domaćice, supruge i majke, pa Petrija nikada nije išla u školu, a naučila je da čita tek kraj svojih sinova.
Savremenici su je zapamtili kao tihu, povučenu i odmerenu devojku vezanu za kuću, majku i, veoma, za oca. Govorila je retko, malo i uvek spuštenog pogleda.
Tako je Petrija postala prva žena u Srbiji koja se našla na portretu i to u vreme kada su oni na Balkanu bili prava retkost i kada su u pitanju muški pripadnici visokog društva. Izradio ga je Pavle Đurković, ali nažalost danas se ne zna kako je izgledao jer nije sačuvan.
Kako je u to vreme bio običaj da se devojke rano udaju, Petrija je imala prosce već sa 13 godina. Ipak, knez Miloš mezimicu nije hteo da da bilo kome!
Na kraju, izbor je pao na momka iz ugledne trgovačke porodice iz Zemuna – Teodora Bajića. Nakon što je utvrđeno da je sa momkom sve u redu, upriličeno je "viđenje" sa Milošem Obrenovićem gde je mladić doneo darove za devojku.
Petrija, kojoj je tada bilo 15 godina, za veridbu je saznala u Kragujevcu, a supruga, kao ni on nju, nije videla sve do zvanične prosidbe.
Pre svadbe Petrije Obrenović mlade u Srbiji udavale su se u narodnoj nošnji ili kakvoj boljoj haljini. Ipak, kako je mladoženja dolazio iz Zemuna – "sa Zapada", knez Miloš nije želeo da njegovu ćerku bilo ko smatra "običnom seljančicom". Zato je njena svadba priređena po modernim aršinima i tako da je se ne bi postideli ni neki evropskim dvorovi.
Venčanje je organizovano 25. maja 1824. godine u Beogradu. Petrija je nosila belu haljinu od venecijanske svile, bele čarape, beli veo, beli široki svileni pojas i bele cipele na dugmiće i tako postala prva Srpkinja koja se udala u venčanici.
Uz sve ovo, nosila je suncobran i lepezu, darove od mladoženje, koji su takođe bili apsolutna novina u, još uvek, turskom Beogradu. Po izlasku iz crkve, kumovi su pred okupljenu masu počeli da bacaju novčiće što takođe do tada nije bila praksa u Srbiji.
Svadbena proslava trajala je 2 dana, a interesantno je da joj knez Miloš nije prisustvovao. On je Petriju ispratio iz porodičnog doma u Kragujevcu, a na venčanju je u njegovo ime bio njegov brat Jevrem Obrenović. Miloš je po izaslaniku poslao blagoslov, a u pismu je rekao: "Savršeni svoj blagoslov šaljem, da sa svojim suprugom srećna budeš i zadovoljna i sva blaga ovog sveta s njim nerazlučno da uživaš".
U braku sa Todorom imala je četvoricu sinova, a nakon što je pored njih naučila da piše, vodila je vrlo živu prepisku sa bratom Mihailom i, naravno, voljenim ocem.
Pročitajte još: