kameno doba, istorija, praistorijski čovek
Shutterstock
kameno doba, istorija, praistorijski čovek

Shutterstock

kameno doba, istorija, praistorijski čovek, Foto: Shutterstock

Možda ipak nismo bili krivi - istraživanja smrti neandertalaca otkrila su da su naši rođaci gustih obrva i izduženih glava, umesto da su ih nadmudrili Homosapiensi, izumrli isključivo zbog loše sreće koju su imali. 

Naučnici tvrde kako je stanovništvo neandertalca bilo toliko malo u vreme kada su moderni ljudi stigli u Evropu i na Bliski Istok da ih je međusobni prelazak, prirodne promene nataliteta i smrti kao i odnos polova uništio kao vrstu, piše Gardijan.

Neandertalci su populacija praljudi iz srednjeg paleolitika, nazvana prema fosilnim ostacima nađenim 1856. u dolini Neandertal kraj Dizeldorfa, Nemačka. Živeli su u Evropi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250 000 i 300 000 god. pr. Hr. Mnogi antropolozi vide u neandertalcima izumrlu stranu lozu čovečanstva.

Zavisno o mišljenju o njihovoj bliskosti s današnjim ljudima, deo naučnika smatra ih podvrstom (Homosapiens neanderthalensis) unutar vrste Homosapiens, dok ih drugi izdvajaju kao posebnu vrstu Homoneanderthalensis, što podupiru novija paleogenetička istraživanja.

Prikazali ih kao "glupe"

Često predstavljeni kao jednostavni, tupasti rođaci modernih ljudi, neandertalci su zapravo imali sličan mozak i razvoj kulture kao Homo sapiensi. Iza sebe su ostavili niz složenih alata, oslikanog nakita i umetnosti u španskim pećinama.

Imali su nisku i izduženu lobanju, izražene obrve, zadebljanje na zatiljnoj kosti, izbočen središnji deo lica sa širokom nozdrvom. Donja čeljust nije imala izbočenu bradu, a prsa su bila bačvasta. Bili su snažno građeni, prilagođeni hladnim klimatskim uslovima. Prosečna visina iznosila im je oko 167 cm, težina oko 80,8 kg, a volumen mozga blizu 1520 cm3.

Naime, nova otkrića pokazuju da prvi moderni ljudi koji su stigli u Evropu nisu bili nadmoćniji neandertalcima, kao što neki izveštaji tvrde.

Da bi istražili što je možda moglo doneti kraj neandertalcima, istraživači su modelirali kako je njihova populacija mogla iščeznuti kroz 10 hiljada godina uzimajući u obzir tri različita faktora - međusobno sparivanje koje je štetilo zdravlju stanovništva, potom Alel-efekat gde mala populacija ne uspeva rasti zbog ograničenog izbora partnera, a ima premalo ljudi za lov, zaštitu hrane od drugih životinja i podizanje dece. Treći faktor bile su prirodne fluktuacije stope nataliteta, odnosa smrti i rađanja.

Modeli su pokazali da neandertalci verovatno nisu izumrli samo "inbridingom". Ali on u kombinaciji s Alel-efektima i drugim prirodnim pomacima u populaciji mogao ih je okončati. Kada su stigli moderni ljudi, broj stanovnika neandertalaca iznosio je između 10000 i 70000 jedinki.