Najstarija DNK savremenih ljudi u Evropi sugeriše nedavne pretke neandertalaca!
Pre oko 45.000 godina, Homo sapiens se etablirao u Evropi. O ovom prvom talasu imigranata znamo vrlo malo, ali dve studije o nekima od najstarijih savremenih ljudskih DNK ikada dobijenih otkrile su nekoliko tragova
Shutterstock
„Savremeni ljudi“ u ovom kontekstu koriste se za ukazivanje na ljude koji su bili s nama u rodu i za razlikovanje od neandertalaca koji su u Evropi bili već 200 000 godina. Ipak, ta razlika je pomalo nejasna linija. Kao što znamo, ljudi koji danas žive , osim ako njihovo poreklo nije isključivo afričko, nasledili su neandertalsku DNK, ponekad i po koju cenu.
Takvo mešanje se već dogodilo dok su tri osobe koje predstavljaju naše najstarije moderne evropske fosile živele u pećini Bačo Kiro u Bugarskoj. Tri osobe su datirane između 46.000 i 42.500 godina. Sva trojica su imala 3-3,8 posto neandertalske DNK, novi je članak u časopisu Nature .
Način na koji se DNK druge populacije distribuira kroz genom može nam reći najviše. Dr Matjea Hajdinjak sa Instituta za evolucionu antropologiju Mak Plank i koautori zaključuju da se nalaze neandertalski geni, u ovom slučaju, ukazuju na to da su preci neandertalaca pećina bili nedavno, samo pet ili šest generacija za jednog pojedinca, sedam za druga dva.
Prethodni dokazi o ulasku neandertalskih gena u modernu ljudsku liniju datiraju od pre 50-60 000 godina. Ovo otkriće i poređenje sa DNK drugih ranih ljudi, čine autore da smatraju da su "parenje" neandertalaca / modernih ljudi možda bilo češće nego što smo mislili. Naše nasledstvo od njih može predstavljati mnoge susrete širom podele, pre nego samo jednog neandertalskog pretka čiji su se geni pokazali posebno trajnim.
Iako su stanovnici Bačo Kira najstariji savremeni evropski Evropljani o čemu mi imamo dokaze, njihovi preci se možda nisu zaglavili okolo. Hajdinjak izveštava da njihovi najbliži preživeli rođaci nisu u Bugarskoj ili zapadnoj Evropi, već u istočnoj i centralnoj Aziji, pa čak i Americi. Izgleda da su se potomci Bačo Kiro migrirali na istok, a neki su se nastavili kretati dok nisu prešli Tihi okean.
Srodni članak u Nature Ekolodži istražuje DNK izvučenu iz lobanje modernog čoveka u Češkoj. Moguće je da je ova osoba prethodila Bačo Kiro trojici, ali datiranje radiokarbona nije uspelo kao rezultat kontaminacije, što nas ostavlja manje sigurnim u njenu starost.
Kao i ostale, žena Zlatja kun bila je 3 posto neandertalka, genetski gledano. Međutim, čini se da su ona i populacija kojoj je pripadala izumrli, a da nisu doprineli preživelom genskom fondu ni u Evropi ni u Aziji. To nije sve tako neobično; pronađeni su fosili savremenih ljudi slične starosti u Rumuniji i Sibiru čija grana ljudskog stabla danas nije ostavila uočljiv genetski trag. Nije iznenađujuće što je možda Evropa u ledenom dobu bila teško mesto za utvrđivanje, dok su neke od rano dolaznih populacija izumrle, dok su druge migrirale na istok.