arheologija, italija, baja
Shutterstock
arheologija, italija, baja

Shutterstock

arheologija, italija, baja, Foto: Shutterstock

Las Vegas Rimskog carstva, danas potopljeni grad Baja, čuva najintimnije tajne bogatih Rimljana.

Bogati stanovnici Rima vikendom su dolazili u grad Baju kako bi u njemu priređivali zabave. Moćni državnici su na plaži ovog mesta gradili luksuzne vile sa čuvenim kupatilima sa bazenima obloženim mozaicima. U tim vilama bogati Rimljani su se prepuštali svojim najluđim željama. Jedan od stanovnika je čak izgradio privatni nimfeum - pećinu ispunjenu mermernim statuama nimfi, posvećenu isključivo "zemaljskim užicima".

istorija, baia, italija

youtube- printsc.

istorija, baia, italija, Foto: youtube- printsc.

Ovde je svoje govore pisao Ciceron, a pesnik Vergilije i prirodnjak Plinije takođe su ovde imali rezidencije, nadomak javnih kupatila u kojima su podmlađivali i telo i duh.

Pored uživanja, u Baji su moćnici obavljali svoje nezakonite poslove.

"Mnogo je priča o spletkama koje su vezane za ovaj grad", rekao je jednom prilikom Džon Smut, istraživač koji je sa lokalnim arheolozima proučavao ovo nalazište.

Legenda kaže da je u Baji Argripina skovala zaveru protiv supruga kako bi svog sina Nerona dovela na vlast.
Neron u Baji, Jan Stika (Wikimedia Commons)

Ovde možete pogledati slike grada!

Legenda kaže da je Kleopatra upravo iz Baje u svom čamcu pobegla za Egipat nakon što je 44. godine pre nove ere ubijen njen tadašnji ljubavnik Gaj Julije Cezar, a da je Julija Agripina baš u ovom mestu skovala zaveru protiv svog supruga Klaudija kako bi njen sin Neron mogao da postane car Rima.

Pre više od 2.000 godina, Baja je bio Las Vegas Rimskog carstva - odmaralište udaljeno oko 30 kilometara od Napulja i Vezuva na zapadnoj obali Italije. U Baji se nalazio veliki broj vulkanskih kratera - kaldera - koji su bili ispunjeni vrelom vodom, zbog čega su ga Rimljani zvali "Vatrena polja". Stari Rimljani su ove kaldere poštovali kao ulaze u podzemlje.

Kaldere su podstakle niz tehnoloških dostignuća kao što je vodootporni cement, izgradnja prozračnih kupola, kao i privatni ribnjaci i raskošna kupališta i saune.

Vulkanske aktivnosti donele su ovom gradu slavu, ali i nestanak. Tokom nekoliko vekova, postepeni uspon i pad Zemljine površine uzrokovane hidrotermalnom i seizmičkom aktivnošću učinilo je da veliki deo grada potone u vodeni grob u kojem se danas nalazi.

Italijani su tek šezdesetih godina dvadesetog veka spustili podmornice da istraže ovo neobično podvodno arheološko nalazište, a zaštićenim područjem proglašeno je tek 2002. godine.

Naša preporuka