Čučuk Stana
Youtube Printscreen
Čučuk Stana

Youtube Printscreen

Čučuk Stana, Foto: Youtube Printscreen

Čučuk Stana je opevana u narodnim pesmama kao supruga Hajduk Veljka. Poznata je kao opaka žena koja je opčinila Hajduk Veljka i koji zbog nje "izgubio glavu".

Ipak, pored ljubavne priče sa Hajduk Veljkom, Čučuk Stana u pesmama je opevana i u narodnoj legendi upamćena kao "žena ratnik" i neko ko je čak četiri puta ranjavan u borbi za slobodu Srbije.

pas, šetnja sa psom

Profimedia

Stana Plještić je rođena oko 1795. godine u selu Sikole, kod Negotina. Njen otac imao je zanimljiv zahtev za Stanu i njene dve sestre, koji je trajno uticao na to kako će ova zanimljiva i intrigantna žena ostati upamćena u srpskoj istoriji.

Naime, otac je želeo da ona i njene dve sestre, tokom školovanja u Beloj Crkvi, nose mušku odeću. Ovakav zahtev proistekao je iz toga što Stana nije imala rođenog brata, a porodica je patila za naslednikom. Iako je brat Mihajlo stigao u porodicu, doduše mnogo kasnije, Stana ni tada, niti ikada kasnije u životu, nije skinula to odelo.

Pročitajte još:

Iako fizički mala i krhka, Stana je ostala upamćena kao veoma snažna žena, upravo zahvaljujući tom odelu. Nadimak "Čučuk" (od turske reči za "malo") dobila je upravo zbog svoje sitne i krhke građe, i zauvek je ostala upamćena po njemu.

No, u Srbiji onog vremena, iako retko, bilo je žena koje su nosile noževe, i bile voljne da ratuju za slobodu zemlje. Jedna od njih bila je i Čučuk Stana.

Hajduk Veljko

Printscreen

Hajduk Veljko, Foto: Printscreen

Krhka lepotica u muškom odelu, sa kuburom i jataganom, koja se ničega nije bojala i koja je protivnicima u bitkama za slobodu Srbije uterivala strah u kosti. Među narodom toga doba o njoj se pričalo kao o "hajduku u suknji".

Zgrada

Alo!/ Masanori Jošida

Njena hrabrost i odvažnost, ali i pravo vojničko umeće, naročito se ogledalo u načinu na koji je upravljala nožem.

Sa svojim prepoznatljivim nožem bila je naročito vešta, pa je on ubrzo postao jedan od simbola koji se pojavljuje u pričama i legendama o ovoj neobičnoj želji, a koje se već skoro dva veka ispredaju i prenose sa kolena na koleno.

Pored zavidnog rukovanja nožem, Čučuk Stana odlično je jahala konja, bila pismena i govorila ruski, poljski, rumunski i grčki jezik. Puškom je baratala kao pravi ratnik, svaku metu pogadala jesa ogromnom preciznošću, a u sedlu bila sigurna i vešta. U legendu je ušla kao žena koja je imala hrabrosti da se kolje sa Turcima.

Zaprašivanje komaraca, komarac

Profimedia

Posle svih bitaka u kojima je učestvovala, i dva braka, Čučuk Stana se 1842. godine zajedno sa decom, preselila u Atinu gde je umrla i sahranjena 1849. godine.