Rimski Koloseum Rim
Shutterstock
Rimski Koloseum Rim

Shutterstock

Rimski Koloseum Rim, Foto: Shutterstock

Složeni tuneli, još uvek delujući akvadukti, šupljine urezane u tuf, bogata podzemna prebivališta, katakombe, protivavionski bunkeri, drevne bogomolje. Ono što leži u nedrima Rima jednako je fascinantno kao i ono što blista pod suncem Večnog grada. I ne govorimo samo o nalazima koji se redovno prave tokom iskopavanja za izgradnju linija metroa.

Među najzanimljivijim je kasarna za rimske legionare, na nekoliko koraka od onoga što je danas Porta Metronia otkrivena pre nekoliko godina tokom iskopavanja stanice metroa C. Senzacionalno otkriće. Tu su spavaonice i oficirske sobe: neke sa freskama, druge sa podovima od mozaika. Izgrađena je za vreme vladavine cara Hadrijana, ali vek kasnije su je već srušili, sruševši je do metar i po od zemlje i potom zakopavši, jer su u međuvremenu izgrađeni aurelijanski zidovi.

20 METARA GROVIERE. „Podzemlje glavnog grada je švajcarski sir“, kaže Mišele Konkas, urbani speleolog i osnivač Underground Rome Association . „I ispod svake zgrade, svake ulice, iza zida svakog podruma možemo reći da postoji veštačka šupljina“. Dovoljno je reći da šetnja ulicom Korso Vittorio Emanuele znači hodanje preko odvodnog kanala Terme di Agrippa, koji je odatle odvodio otpadne vode do Tibra i koji je danas dugačak tunel. A šetnja u via del Korso ekvivalentno je hodanju preko poslednjeg dela Via Flaminia, asfaltiranog puta koji datira iz 223. pne.

Sloj bez kostiju pod nogama Rimljana debeo je čak 20 metara (ovo je ustvari rastojanje između sadašnjeg poda i prvobitne površine, koje datira od prvog rimskog naselja). „Od prvih urbanih naselja do danas, prošlo je više od 2.700 godina, u kojima je grad rastao bez odmora“, nastavlja Konkas. "Zgrade, četvrti, ulice prošlosti razvijale su se jedna u drugoj kako bi stvorile jedinstveni podzemni svet".