Ovaj otrovni grad duhova u Australiji je postao pravi turistički magnet od kada je napušten!

Shutterstock
Australijski Vittenoom je jedno od najsmrtonosnijih mesta na svetu - i istovremeno apsolutni turistički magnet. Putnici ovde iznova rizikuju živote zbog fotografije. Priča o tragediji - i "gluposti" turista.
Da li biste posetili grad u kome samo udisanje vazduha može biti smrtonosno? Mesto na kojem postoje dokazi da je oko 2000 ljudi umrlo? A gde se i danas čuva bezbroj količina visoko otrovne supstance? Vittenoom u zapadnoj Australiji je upravo to, otprilike 1.100 kilometara severno od Perta zračnom linijom. Uprkos opasnosti po život i udove, mnogi turisti su očigledno fascinirani današnjim gradom duhova, kao što pokazuju fotografije i video zapisi na Internetu.
2000 smrtnih slučajeva
Australijska vlada izričito upozorava na posetu tamo. Prema „ BBC-u “, političari u vezi sa Vittenoomom govore o „najvećoj tragediji bezbednosti i zdravlja u Australiji.“ Vittenoom se čak smatra najotrovnijim mestom na čitavoj južnoj hemisferi. Razlog: do 1966. godine ovde se vadio azbest skoro 30 godina. U to vreme se zbog svojih svojstava delovalo je kao svojevrsni čudotvorni lek u građevinskoj industriji, oko 7.000 radnika miniralo je željenu supstancu , prema Australijskom društvu za azbestne bolesti .
Smrtonosni problem
U prerađenom obliku, azbest ne može biti toksičan. Kao sirovina, kako je vađena u dva rudnika Vittenoom, međutim, opasna je po život. Ali iako su lekari već upozoravali na rukovanje materijalom i potencijalno kobne posledice oko 1900. godine, rudnici Vittenoom zatvoreni su tek 1966. U stvari, upotreba azbesta u građevinskom materijalu nije zvanično zabranjena do 1980. Trgovina proizvodima koji sadrže azbest bila je legalna do 2004. godine. Peter Tighe je generalni direktor Agencije za zaštitu i uklanjanje azbesta australijske vlade. Prema njegovim procenama, do dva miliona kuća u Australiji moglo bi da sadrži azbest. Emiter takođe izveštava da će do kraja 2019. godine oko 50.000 Australijanaca bolovati od neizlečivih bolesti koje se mogu dobiti od azbesta. Posledice izlaganja azbestu po zdravlje mogu se pojaviti i decenijama kasnije.
Shutterstock
Pogledaj galeriju
Shutterstock
Pogledaj galeriju
Shutterstock
Pogledaj galeriju
Shutterstock
Pogledaj galeriju
Zdravlje naspram slave na mreži
U godinama nakon zatvaranja rudnika Vittenoom, nekadašnjih 20.000 stanovnika polako je preseljavano, ali ljudi su i dalje ovde živeli do 2019. godine i vlada ih sada pokušava nagovoriti da se isplate kompenzacijama. Činjenica da su uopšte ostali toliko dugo izgleda nerazumljivo, jer je 2000 radnika iz Vittenooma-a patilo od posledica rukovanja azbestom, piše medicinska organizacija „ Australijsko društvo za azbestne bolesti “. Tokom 2006. godine, grad koji je tek nadolazio uklonjen je sa australijskih mapa, uklonjen sa mreže i zvanično klasifikovan kao kontaminirano mesto zbog visokog nivoa opasnosti koji predstavlja.
Vlada upozorava da izlaganje azbestu može dovesti do mezotelioma, retkog tumora i drugih vrsta karcinoma. Ipak, uvek postoje putnici koji posete Vittenoom i podele svoje fotografije na društvenim mrežama. Haštag #Vittenoom trenutno ima više od 950 unosa na Instagramu (od 13. novembra), uključujući slike na kojima se vide mladi, srećni ljudi koji se izlažu opasnosti uprkos zvaničnim upozorenjima vlade.
Jedan korisnik kaže: „Spontane slike su nekako najbolje slike.“ Drugi piše: „Šta može biti romantičnije od prosidbe u napuštenom rudniku? Radujem se beskrajnim avanturama. “ Nadam se da ovo dvoje i ostali turisti koji posećuju Vittenoom neće morati da avanturu plate zdravljem ili čak životom.
„Čak i jedno vlakno može biti fatalno“
Lokalni političar Ben Viatt rekao je „ NZ Heraldu “ za ovaj turistički procvat da je, kada su rudnici zatvoreni 1966. godine, oko Vittenooma još uvek bilo tri miliona tona azbesta. „Čak i jedno vlakno može biti fatalno. Znakovi upozorenja ne vise za ukras niti za dodavanje u vašu Instagram kolekciju. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je glupo ići u Vittenoom. Toliko je mesta u zapadnoj Australiji koja ne predstavljaju smrtne pretnje “.
