Holbrukov savetnik: Vučiću, dati rok još 12 meseci! Srbe proglasiti za bandite, ako ne priznaju Kosovo!

Alo.rs/V.M. | Kosovsko pitanje 2020-08-03 13:40:24 2020-08-03 13:40:24

Čist anti-srpski i anti-ruski stav.

prinstcreen

Nekadašnji saradnik Ričarda Holbruka, Dejvid Filips, brutalno je napao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbiju, rekavši da Evropska unija treba da postavi novi ultimatum Srbiji i kako Vučiću treba dati 12 meseci i da unapred zna kako će pregovori proći.

Pročitajte još:

Dejvid Filips je podsećanja radi, direktor programa za izgradnju mira i ljudskih prava na Kolumbija Univerzitetu. Njegov rad sa ambasadorom Ričardom Holbrukom kao višim savetnikom Stejt departmenta opisan je u njegovoj knjizi pod nazivom "Oslobađanje Kosova: Prisilna diplomatija i američka intervencija".

Oštro napada Srbiju, izražava otvoreno antisrpske i antiruske stavove, a sada je napao i predsednika Vučića. Prenosimo u celosti njegovo gledište na problem Kosova:

"Dijalog Beograda i Prištine nedavno je nastavljen nakon pauze od 20 meseci. Uspešni pregovori moraju biti u vezi sa poznavanjem interesa obe strane kao osnova za kompromis.

Znamo šta Kosovo želi. Premijer Avdulah Hoti insistira na tome da Srbija prizna Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu unutar njegovih trenutnih granica, a da se Kosovo pridruži međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija.

Omgućavanje vlasnicima kosovskih pasoša da putuju bez viza bilo bi važna mera za izgradnju poverenja i stvorilo bi pozitivnu atmosferu za pregovore. Šta Srbija želi je manje jasno. Do sada su napori počivali na pretpostavci da će Srbija normalizovati odnose sa Kosovom u zamenu za članstvo u EU.

Iako nejasno, „poglavlje 35“ u osnovi uslovljava težnje Srbije ka EU. Svaki veliki korak - od sticanja statusa kandidata, preko pokretanja pregovora, do otvaranja poglavlja za pregovore - zahteva poštovanje Poglavlja 35.

Prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Beogradu, skoro polovina Srba podržava članstvo u EU. Još veći broj traži zaposlenje i pristup evropskim tržištima. Na EU otpada 63 procenta ukupne trgovine Srbije.

Predsednik Aleksandar Vučić javno podržava ulazak Srbije u EU, ali - da li zaista želi da Srbija uđe u EU? Vučić želi da ima svoju tortu i da je sam pojede. Srbija igra dvostruku igru. Koristi EU za finansiranje borbe protiv koronavirusa i Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

U isto vreme, Srbija se pridružila Rusiji i Kini, koristeći ih protiv Zapada da bi izvlačila preferencijalne uslove sa svih strana. Srbija i Rusija trube o svom zajedničkom slovenskom i pravoslavnom nasleđu, istovremeno šireći saradnju u ekonomskom i bezbednosnom sektoru.

Srbija je ignorisala upozorenja EU, potpisavši sporazum o slobodnoj trgovini sa ruskom Evroazijskom ekonomskom unijom (EEU). Gazpromov gasovod TurkStream počeo je izgradnju kroz Srbiju 2019. Naftna industrija Srbije, najveća naftna kompanija u Srbiji, u Gazpromovom je većinskom vlasništvu.

Bezbednosna saradnja se takođe širi

Srbija kupuje oružje od Rusije, uključujući borbene avione MiG-29, helikoptere i tenkove. Rusija je tokom zajedničke vojne vežbe "Slovenski štit 2019"., u Srbiji bila rasporedila PVO-rakete S-400 u vazdušne.

Srbija je domaćin ruskoj obaveštajnoj bazi u Nišu, koja se maskira kao humanitarni i vatrogasni centar. Srbiju takođe preferira Kina pa Beograd učestvuje u Inicijativi Pojas i put.

Kina je do danas obezbedila Srbiji 1,5 milijardi dolara (1,3 milijarde evra9 zajmova i više od 500 miliona dolara investicija, uključujući kapital za proizvodnju u čeličani u Smederevu i postrojenjima za rudarstvo i topljenje bakra Bor. Beograd je imao koristi od kineske pomoći povodom kovid-19 u medicinskoj opremi, uključujući respiratore, maske i medicinske stručnjake iz Vuhana, gde se virus prvi put pojavio.

Vučić je takođe dvoličan u odnosima sa Kosovom. On je javno srdačan, dok privatno omalovažava Kosovo kao neuspešnu državu i središte organizovanog kriminala. Vučić se nada da će EU jednostavno odustati od uslovljavanja iz poglavlja 35, što će mu omogućiti da ide dalje sa kandidaturom Srbije, a da će ostaviti Kosovo na cedilu.

Da bi se to dogodilo, EU mora da previdi nedostatke Srbije u pogledu vladavine zakona, kao i sistematsko ugnjetavanje medija. Kosovo mu je pomoglo neuspešnim upravljanjem. Optužnica protiv predsednika Hašima Tačija za ratne zločine u beogradskom narativu se tumači kao dokaz da je Srbija žrtva, dok je Kosovo izvor nestabilnosti jer podriva regionalnu stabilnost i međunarodni poredak.

Srbija ne može sve imati. Ili će nastaviti ka članstvu u EU, što zahteva priznanje Kosova, što predviđa evroatlantske integracije, ili će nastaviti sa produbljivanjem veza sa antidemokratskim i antizapadnim zemljama kao što su Rusija i Kina. Za nastavak pregovora trebalo bi odrediti posebne uslove.

Vučić se mora javno obavezati na posredovanje EU, znajući u potpunosti do čega će pregovori dovesti. Ima mandat, pošto je 21. juna osvojio ogromnu parlamentarnu većinu. I Srbija i Kosovo moraju da sprovedu svih 33 postojeća sporazuma, priznajući da lavovski deo opstrukcije potiče iz Beograda.

I Srbija i Kosovo moraju da obelodane podatke o 1.500 ljudi koji su nestali iz rata. Većina nestalih su kosovski Albanci, tako da je veći teret na Beogradu.

Rokovi koncentrišu umove

Pregovori ne mogu trajati na neodređeno. I Srbija i Kosovo moraju da prihvate rok. Dvanaest meseci od nedavnog nastavka razgovora je razumno vreme za dogovor.

Dok ne postoji dogovor koji normalizuje odnose između Srbije i Kosova, pregovori EU i Srbije o kandidaturi Srbije trebalo bi da se obustave. EU treba da insistira na formuli: "nema napretka - nema poglavlja".

Ako Srbija bude nepopustljiva, EU treba da normalizuje odnose sa Kosovom, uključujući priznanje i druge benefite (za Prištinu).

Srbija je na raskrsnici. Ili će Kosovo priznati kao nezavisnu i suverenu državu, ili će biti isključena iz evroatlanskih struktura i ostati sama sa svojim antidemokratskim odmetničkim režimom", napisao je Filips.

Preporučujemo:

Expand player
Pogledajte više